'''Gaznavidska Monarhija''' ([[Perzijski jezik|perz.]] غزنویان) je naziv za [[iran]]sku državu koja se od [[10. stoljećevijek|10.]] do [[12. stoljeće|12. stoljećavijek]]a prostirala na području [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Središnja Azija|središnje Azije]] i [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Prijestolnica je bila smještena u [[Gazni]]ju, gradu u današnjem [[Afganistan]]u. Osnivačem dinastije smatra se [[Alptigin]] koji je zajedno sa svojim nasljednicima proširio gaznavidske granice na uštrb [[Bujidska Monarhija|Bujidske]] i [[Samanidska Monarhija|Samanidske Monarhije]]. Gaznavidska Monarhija održala se približno 200 godina, nakon čega su njegove zapadne dijelove prvo pokorili [[Seldžuci]], a zatim istočne dijelove [[Guridi]]. Gaznavidska i seldžučka dinastija specifične su po tome što su većinu stanovništva njihovih država činili [[iranski narodi]] odnosno što su bile nositeljice iranske kulture, no vladajuća klasa bila je uglavnom [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla. Ipak, obje su dinastije jezično asimilirane pa je među stanovništvom i na vladarskom dvoru korišten isključivo [[perzijski jezik]].
== Literatura ==
*{{en icon}} {{citat knjiga|prezime=Bosworth|ime=Clifford Edmund|urednik=Frye, Richard Nelson|naslov=The Period From the Arab Invasion to the Saljuqs|poglavlje=5. The Early Ghaznavids|serija=The Cambridge History of Iran|svezak=IV|izdavač=Cambridge University Press|lokacija=Cambridge|godina=1975.|doi=10.1017/CHOL9780521200936.006|isbn=9780521200936}}
