'''Samanidska Monarhija''' ([[Perzijski jezik|perz.]] سامانیان; ''Sāmānijān'') je naziv za [[iran]]sku državu koja u [[9. stoljećevijek|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljećuvijek]]u prostirala na području [[Veliki Iran|Velikog Irana]] i [[SredišnjaCentralna Azija|središnjeCentralne Azije]]. Samanidska dinastija imenovana je prema [[Asad Samankoda|Asadu Samankodi]], [[Zoroastrizam|zoroastrijskom]] plemiću koji je prešao na [[Suniti|sunitski]] [[islam]], a uz [[Tahiridi|Tahiride]] se smatra prvom autohtonom [[iran]]skom dinastijom nakon [[ArapiMuslimansko osvajanje Perzije|arapskog]] osvajanja]] [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] u [[7. stoljeće|7. stoljećuvijek]]u. Samanidi se također smatraju potomcima [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog]] vladara [[Bahram Čobin|Bahrama Čobina]] odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih [[Stari vijek|starovjekovnih]] plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na [[Abasidski Kalifat]], a prijestolnice su im bile smještene u [[Balh]]u, [[Buhara|Buhari]], [[Samarkand]]u i [[Herat]]u. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su [[900.]] godine uspješno pokorili susjednu iransku [[Safaridska Monarhija|Safaridsku Monarhiju]], a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje [[Gaznavidska Monarhija]]. SamanidskoSamanidski razdobljeperiod ostalo je upamćenoupamćen prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad [[Buhara]] je veličinom i slavom bio ravan [[Bagdad]]u, samanidski vladari promicali su korištenje [[Perzijski jezik|perzijskog jezika]], a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su [[Rudaki]] i [[Avicena]].
