Nineteen Eighty-Four – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 38:
Kada Smitha i Juliju uhapsi [[Policija misli]] i odvede u prostorije [[Ministarstvo ljubavi|Ministarstva ljubavi]], ispostavlja se ne samo da su vlasti sve vrijeme znali za njihove zabranjene aktivnosti, nego da je i O'Brien u stvari režimski [[agent-provokator|agent provokator]]. Smith je podvrgnut mučenju koje vodi upravo O'Brien, a kome je glavni cilj "preodgojiti" Winstona Smitha u poslušnog i odanog podanika. Nakon dolaska u [[Soba 101|Sobu 101]] gdje ga O'Brien suočava sa njegovim najintimnijim strahovima i traumama, Smith se odriče ne samo pobune, nego i ljubavi prema Juliji. Nakon toga ga puštaju iz zatočeništva i Smith, lišen ikakve nade i potpuno slomljen, priznaje sebi kako "voli Velikog brata".
==Povijest i naslov==
{{Quote box| citat =Vjerujem, ako se ne borimo protiv njega, da bi totalitarizam mogao uspjeti bilo gdje.|izvor =George Orwell<ref>[[#Meyers|Meyers 1975.]], str. 24</ref> | width = 25% | align = left}}
[[George Orwell]] je zamislio koncept ovog romana još 1944., te ga je tri godine kasnije napisao u velikom dijelu na škotskom otoku [[Jura, Škotska|Jura]], od 1947. do 1948., usprkos tome što je tada bolovao od [[tuberkoloza|tuberkoloze]].<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], poglavlje 18, str. 368-369</ref> 4. prosinca 1948., poslao je završnu verziju romana izdavaču Secker & Warburg te je tako ''1984.'' objavljena 8. lipnja 1949., godinu dana prije njegove smrti.<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], str. 383, 399</ref><ref>{{cite web|url=http://www.netcharles.com/orwell/books/1984.htm|title=Charles' George Orwell Links|publisher=Netcharles.com|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Do 1989., ''[[Životinjska farma]]'' i ''1984.'' su rasprodani u preko 40 milijuna primjeraka te prevedene u preko 60 jezika diljem svijeta, više nego ijedan engleski roman u tom dobu.<ref name="translations">[[#Rodden|Rodden 1989.]], str. 16</ref> Naslov romana, njegove teme, ''[[Novogovor]]'' i autorovo prezime su s vremenom postali simboli za državne pokušaje kontrole i uplitanje u privatni život građana, dok pridjev "orvelovski" opisuje totalitarnu distopiju u kojoj vlada želi imati potpunu kontrolu i potisnuti sve svoje građane. Orwellov satirični ''Novogovor'' ukazuje na dvoličnost države: primjerice, [[Ministarstvo ljubavi]] (Miniljub) nadgleda mučenja i ispiranje mozgova, [[Ministarstvo obilja]] (Minioblj) nadgleda glad i mjere štednje, [[Ministarstvo mira]] (Minimir) nadgleda ratne napore a [[Ministarstvo istine]] (Minist) nadgleda i upravlja propagandom i povijesnom revizijom.▼
[[Datoteka:George Orwell press photo.jpg|desno|mini|155px|George Orwell]]
▲[[George Orwell]] je zamislio koncept ovog romana još 1944., te ga je tri godine kasnije napisao u velikom dijelu na škotskom otoku [[Jura, Škotska|Jura]], od 1947. do 1948., usprkos tome što je tada bolovao od [[tuberkoloza|tuberkoloze]].<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], poglavlje 18, str. 368-369</ref> Hladna zima u tom razdoblju još mu je pogoršala stanje, ali mu je velika pomoć bila sestra Avril, koja se brinula da ima tople obroke.<ref name="McCrum"/> 1947. imao je gotov sinopsis, ali nije bio zadovoljan te je izjavio da će "vjerojatno morati ponovno napisati dvije trećine."<ref name="McCrum"/> 4. prosinca 1948., poslao je završnu verziju romana izdavaču Secker & Warburg te je tako ''1984.'' objavljena 8. lipnja 1949., godinu dana prije njegove smrti.<ref>[[#Bowker|Bowker 2003.]], str. 383, 399</ref><ref>{{cite web|url=http://www.netcharles.com/orwell/books/1984.htm|title=Charles' George Orwell Links|publisher=Netcharles.com|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Privatna bilješka izdavača je zabilježila: "Ako ne možemo ovo prodati u barem 15 do 20 tisuća kopija, trebalo bi nas upucati."<ref name="McCrum"/> Do 1989., ''[[Životinjska farma]]'' i ''1984.'' su rasprodani u preko 40 milijuna primjeraka te prevedene u preko 60 jezika diljem svijeta, više nego ijedan engleski roman u tom dobu.<ref name="translations">[[#Rodden|Rodden 1989.]], str. 16</ref> Naslov romana, njegove teme, ''[[Novogovor]]'' i autorovo prezime su s vremenom postali simboli za državne pokušaje kontrole i uplitanje u privatni život građana, dok pridjev "orvelovski" opisuje totalitarnu distopiju u kojoj vlada želi imati potpunu kontrolu i potisnuti sve svoje građane.
''Posljednji čovjek Europe'' je bio jedan od prvotnih naslova romana, ali u pismu 22. listopada 1948. svom nakladniku Fredricu Warburgu, osam mjeseci prije izdavanja, Orwell je već tada pisao o oklijevanju između tog naslova i ''1984''.<ref>[[#Sandison|Sandison 1974.]], str. 148, 156</ref> ''1980.'' i ''1982.'' su također bila dva radna naslova.<ref name="McCrum"/> Warburg je izjavio sljedeće nakon što je pročitao ''1984.'' prije objavljivanja: "Ovo je jedna od najstrašnijih knjiga koje sam ikada pročitao. Divljaštvo [[Jonathan Swift|Swifta]] je prešlo na njegovog nasljednika koji gleda na život i zaključuje da postaje sve nepodnošljiviji... To je odlična knjiga, ali se molim da ću biti pošteđen čitanja nečeg sličnog u budućnosti".<ref name="Ingle114">[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 114</ref> [[Winston Churchill]] je pročitao knjigu dva puta dok je bio na bolovanju.<ref name="McCrum"/> Warburg je nakon što je roman stekao ogroman ugled priznao da nije mogao ni predvidjeti "koliki je golemi pokret misli pokrenuo Orwell".<ref name="Ingle114"/> Orwell je sljedeće izjavio o ''1984.'':
{{citat|Moj najnoviji roman nije napad na socijalizam, niti na britanske laburiste (koje podupirem), nego razotkrivanje perverzija koje su moguće u centraliziranoj ekonomiji, a koje su već dijelom uspostavljene u komunizmu i fašizmu<ref name="Ingle114"/> }}
Linija 46 ⟶ 48:
Orwell je pažljivo pratio povijest i stanje svijeta 1940-ih, te ga je zabrinjavala totalitarna tendencija [[SSSR]]-a, koja je postala "prijetnja demokratskom socijalizmu." Upitan da li je "djetinjasto i nepotrebno brinuti se o totalitarnoj budućnosti", Orwell je zapisao kako je njegov tadašnji svijet (1945.) bio noćna mora za stanovnike Europe prije 20 godina, te se zapitao kakvu bi moć imao vladar koji bi mogao promijeniti prošlost.<ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 116</ref>
Neki smatraju da je naslov samo inverzija zadnje dvije brojke godine u kojoj je roman napisan - 1948. je tako postala 1984.<ref>[[#Bloom|Bloom 2009.]], str. 21</ref> - dok drugi navode kako protagonist Smith ima 36 godina u radnji, što je točno 1984. ako se uzme da se rodio 1948. Drugi izvori smatraju da naslov aluzija na britansko [[društvo Fabian]], osnovano 1884..<ref name="McCrum"/> Postoji i teorija da je to aluzija na roman ''[[The Iron Heel]]'' kojeg je napisao [[Jack London]] (u njemu, politički pokret počinje sa radom 1984.) ili priču ''[[The Napoleon of Notting Hill]]'', smještenu u 1984., a koju je napisao [[G. K. Chesterton]], jedan od Orwellovih najdražih pisaca.<ref name="McCrum"/> Veliki utjecaj na Orwella prilikom pisanja priče bio je slični ruski ZF roman ''[[Mi (roman)|Mi]]'' kojeg je 1924. napisao disident [[Jevgenij Zamjatin]].<ref>[[#Ingle|Ingle 2006.]], str. 117</ref><ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/books/booksblog/2009/jun/08/george-orwell-1984-zamyatin-we |title=1984 thoughtcrime? Does it matter that George Orwell pinched the plot?|author=Paul Owen|publisher=[[The Guardian]]|date=8. lipnja 2009|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref> Neki su uočili i sličnosti sa distopijskim romanima ''[[Brave New World]]'' kojeg je 1932. napisao [[Aldous Huxley]]; ''[[Kallocain]]'' kojeg je 1940. napisala [[Karin Boye]] i ''[[Fahrenheit 451]]'' kojeg je 1951. napisao [[Ray Bradbury]].<ref>[[#Nicholls|Nicholls 2005.]], str. 226</ref> 2005., časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' je ''1984.'' stavio na popis sto najboljih romana napisanih na engleskom jeziku od 1923.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/specials/packages/completelist/0,29569,1951793,00.html|title=Full List — All Time 100 Novels|work=Time|year=2005|accessdate=24. lipnja 2013}}</ref>
===Status autorskog prava===
Linija 52 ⟶ 54:
==Pozadina==
[[File:
''1984.'' se odigrava u [[Eurazija (1984)|Oceaniji]], jednoj od preostale tri supersile koje su podijelile svijet nakon svjetskog rata. Radnja se odigrava na Aeropisti Jedan, bivšoj Engleskoj, tj. Londonu. Plakati vođe Partije, [[Veliki brat (1984)|Velikog brata]], uz naslov "Veliki brat te gleda", dominiraju gradom, dok rasprostranjeni ''tele-ekrani'' (TV uređaji koji primaju i emitiraju signale) promatraju privatne i javne živote stanovništva. Društvo se dijeli na tri klase:
* (I) gornja klasa, [[Uža partija]], elita koja vlada većinom. Čine otprilike 2 % stanovništva
* (II) srednja klasa, [[Šira partija]], koja radi za elitu i čini otprilike
* (III) donja klasa, tzv.
Partija je jedina stranka, dio vlade, te upravlja stanovništvom putem četiri ministarstva:
Linija 67 ⟶ 69:
== Fiktivni univerzum ==
=== Svijet ===
[[Datoteka:
Svijet u kome živi Winston Smith je (prema navodima ''Teorije i prakse oligarhijskog kolektivizma'') podijeljen na tri suparničke super-države:
Linija 84 ⟶ 86:
==Nadahnuće za ''1984.''==
Orwell je nadahnuće za pisanje crpio iz raznih izvora, ali ponajviše na totalitarne tendencije SSSR-a i Trećeg Reicha.<ref>[[#Detoni-Dujmić|Detoni-Dujmić 2004.]], str. 658</ref> Izjava "[[2 + 2 = 5]]", koja se koristi za mučenje Winstona Smitha tijekom ispitivanja, bio je slogan boljševičke partije za drugi [[Petogodišnji plan (SSSR)|petogodišnji plan]], koji je ohrabrivao ispunjavanje petogodišnjeg plana za samo četiri godine. Slogan je bio vidljiv po moskovskim kućama, reklamnim panelima i drugim lokacijama. <ref name="The Forsaken">[[#Tzouliadis|Tzouliadis 2008.]], str. 48-49</ref> Podjela svijeta na tri supersile djelomično se temelji na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] 1944: Isaac Deutscher, suradnik ''[[Observer]]a'', navodi kako je Orwell bio uvjeren da su tom konferencijom "Staljin, Churchill i Roosevelt svjesno odlučili podjeliti svijet".<ref name="McCrum">{{cite web|publisher=Guardian|author=Robert McCrum|url=http://www.guardian.co.uk/books/2009/may/10/1984-george-orwell|title=The masterpiece that killed George Orwell|date=10. svibnja 2009|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
{{Multiple image
| align = right
Linija 112 ⟶ 114:
== Adaptacije ==
* ''[[nineteen Eighty-Four (1953)|1984 (Studio One)]]'', TV-drama koju je američka TV-mreža [[CBS]] 1953. emitirala u okviru antologije ''[[Westinghouse Studio One]]''
* ''[[nineteen Eighty-Four (BBC)|1984]]'', tv-drama u produkciji [[BBC]]-a s [[Peter Cushing|Peterom Cushingom]] u glavnoj ulozi, originalno emitirana 1954. godine;<ref>{{cite web|url=http://archive.org/details/Meatpies_1984|publisher=archive.org|title=BBC TV - George Orwell's 1984 (1954)|accessdate=25. lipnja 2013}}</ref>
* ''[[1984 (1956 film)|1984]]'', američki igrani film iz 1956. godine s [[Edmond O'Brien|Edmondom O'Brienom]] u glavnoj ulozi;
* ''[[1984 (1984 film)|1984]]'', britanski igrani film iz 1984. godine s [[John Hurt|Johnom Hurtom]] u glavnoj ulozi;
Linija 128 ⟶ 130:
*{{cite book|ref=Bloom|last=Bloom|first=Harold|title=George Orwell's 1984|year=2009|isbn=9781438114682|publisher=Infobase Publishing}}
*{{cite book |last=Bowker |first=Gordon |others= |title=Inside George Orwell: A Biography |year=2003 |publisher=Palgrave Macmillan |isbn=0-312-23841-X |ref=Bowker}}
* {{cite book| ref=Detoni-Dujmić|title=Leksikon svjetske književnosti: djela| publisher=[[Školska knjiga]]| year=2004| location=Zagreb| last=Detoni-Dujmić|first=Dunja| isbn=9530611129}}
*{{cite book|ref=Gottlieb|title=The Orwell Conundrum: A Cry of Despair Or Faith in the Spirit of Man? |first=Erika|last=Gottlieb|publisher=McGill-Queen's Press - MQUP|year=1992|isbn=9780886291754}}
*Hillegas, Mark R. (1967). ''The Future As Nightmare: H.G. Wells and the Anti-Utopians''. Southern Illinois University Press. ISBN 0-8093-0676-X
Linija 135 ⟶ 138:
*{{cite book|ref=Konstantin|title=A Red Boyhood: Growing Up Under Stalin|first=Anatole|last=Konstantin|publisher=University of Missouri Press|year=2008|isbn= 9780826266385}}
*{{cite book|ref=Kushner|title=The Thought War: Japanese Imperial Propaganda|first=Barak|last=Kushner|publisher=University of Hawaii Press|year=2007|isbn=9780824832087}}
*{{cite book|ref=Meyers|title=George Orwell: the critical heritage|first=Jeffrey|last=Meyers|publisher=Routledge & K. Paul|year=1975| isbn=9780710082558}}
*{{cite book|first=Peter |last=Nicholls |ref=Nicholls|year=2005|title=The Cambridge History of Twentieth-Century English Literature|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-82077-4}} ▼
{{col-2}}
▲*{{cite book|first=Peter |last=Nicholls |ref=Nicholls|year=2005|title=The Cambridge History of Twentieth-Century English Literature|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-82077-4}}
*{{cite book |last=Orwell |first=George |others= |title=Nineteen Eighty-Four. A novel |year=1949 |publisher=Secker & Warburg |location=London |url=http://catalogue.bl.uk/}}
*{{Cite book |last=Orwell |first=George |editor1-last=Peter Davison|editor1-first=Peter |title=Nineteen Eighty-Four: The Facsimile Manuscript |format=Hardcover |year=1984 |publisher=[[Secker and Warburg]] |location=London, United Kingdom |isbn=0-436-35022-X}}
| |||