[[Stara Grčka|Starogrčki]] historičar [[Herodot]] spominje kako je u [[6. stoljećevijek pr. Krpne.|6. stoljeću pr.vijeku Krpne.]] na Harijevom ušću u [[Središnja Azija|Središnjoj Aziji]] postojalo pet velikih rukavaca koje je ravnomjerno dijelilo pet [[Iranski narodi|iranskih plemena]]: [[Hirkanija|Hirkanijci]], [[Parti]], [[Sarangija]]nci, [[Tamanejci]] i [[Horezm]]ijci. Nakon što se [[Kir Veliki|Kirovo]] i [[Darije Veliki|Darijevo]] [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] proširilo na njihove krajeve, [[Perzijanci|perzijski]] vladari dali su podignuti velike pokretne [[Brana|brane]] čime su na jugu stvorena bogata [[Jezero|jezera]], dok su istovremeno spomenuta plemena [[Ljeto|ljeti]] zbog [[Suša|suše]] imala velikih problema s [[navodnjavanje]]m tla pa su se osobno odlazili žaliti [[Šah (vladar)|velikim kraljevima]]. Historičar [[Polibije]] piše da se koncemkrajem [[3. stoljećevijek pr. Krpne.|3. stoljeća pr.vijeka Krpne.]] pokraj rijeke odigrala [[Bitka na Ariji|bitka]] u kojoj je [[Seleukidi|seleukidski]] vladar [[Antioh III. Veliki]] porazio [[Grčko-baktrijsko kraljevstvo|grčko-baktrijskog]] vladara [[Eutidem I.|Eutidema I.]]
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] uz obalu rijeke Hari nalazio se grad [[Firuzkuh]] (današnji [[Afganistan]]) koji je bio ljetnom rezidencijom [[Guridi|guridskih]] vladara, no teško je stradao kroz historiju i jedini njegov ostatak jest slavni 65-metarski [[minaret]] u [[Džam]]u koji se nalazi na [[UNESCO]]-vom popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. Krajem [[19. stoljeće|19. stoljećavijek]]a tok rijeke Hari između [[Dašt-e Haštadan]]a i [[Sarahs]]a postao je prirodnom [[Državna granica|državnom granicom]] između [[Iran]]a i [[Afganistan]]a na temelju [[Arbitraža|arbitraže]] koju je proveo C. S. MacLean, [[UK|britanski]] general-bojnik i [[veleposlanik]] u [[Veliki Horasan|Horasanu]] i [[Sistan]]u. Kao rezultat [[Rusko Carstvo|ruskih]] osvajanja odnosno pomicanja afgansko-turkmenske granice od Sarahsa pomakla prema [[jug]]u, Hari danas čini i prirodnu granicu [[Iran]]a i [[Turkmenistan]]a.
