Turkmenski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
sa hr
 
sa sr
Red 1:
{{Kutijica za jezik
'''Turkmenski jezik''' (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=tuk tuk]), [[turkijski jezici|turkijski]] jezik uže [[južnoturkijski jezici|južnoturkijske]] skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu. Njime govori oko 6,562.810 ljudi, od čega 3,430.000 [[Turkmenistan]]u (1995), 2,000.000 u [[Iran]]u (1997), 500.000 u [[Afganistan]]u (1995), te nekoloko stotina ljudi u [[Turska|turskoj]] u provinciji [[Tokat]].
|ime=turkmenski jezik
|izvornoime={{lang|tk|Türkmençe, Türkmen dili<br />Tүrkmenče, Tүrkmen dili<br />تورکمن ﺗﻴﻠی ,تورکمنچه}}
|boja=Altajski
|države={{flag|Turkmenistan}}<br />{{flag|Iran}}<br />{{flag|Irak}}<br />{{flag|Avganistan}}<br />{{flag|Turska}}
|broj =oko 4 miliona
|pozicija=96.
|por1=[[altajski jezici|altajski]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=90009 Etnolog], Pristupljeno 27. 4. 2013.</ref> ([[altajski jezici|sporno]])
|por2=[[Turkijski jezici|turkijski]]
|por3=istočnoturkijski
|pismo=turkmenska [[latinica]]
|službeni={{flag|Turkmenistan}}
|iso1=tk|iso2=tuk|iso3=tuk}}
'''Turkmenski jezik''' je zvanični jezik [[Turkmenistan]]a. Osim Turkmenistana, koristi se u [[Iran]]u, [[Irak]]u, [[Avganistan]]u i [[Turska|Turskoj]]. Pismo koje koristi je modificirana turska latinica.
 
Na turkmenskom jeziku govori oko 6,5 milijuna ljudi, od kojih su polovina etnički [[Turkmeni]] iz samog [[Turkmenistan]]a, a ostali Turkmeni iz okolnih država.
Turkmenski je jezik [[turkmeni|Turkmena]] (Turkomani). Ima više dijalekata kojima govore različite plemenske skupine po kojima nose ime, to su: nokhurli, anauli, khasarli, nerezim, yomud, teke (tekke), goklen, salyr, saryq, ersari, cawdur. Sedam je glavnih i 24 manja plemena<ref>[http://www2.nupi.no/cgi-win//Russland/etnisk_b.exe?Turkmenian Ethnic groups: Turkmen]</ref>.
 
Najbliži jezici su mu [[krimskotatarski]] i [[salarski]] a međusobno razumljiv sa [[turski]]m i [[azerski]]m.
U Turkmenistanu je nacionalni jezik. [[pismo|pisma]]: [[arapsko pismo|arapsko]], [[latinica]], [[ćirilica]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=tuk Ethnologue (16th)]</ref>.
 
Turkmenski je [[Aglutinativni jezici|aglutinativni jezik]], ne razlikuje rodove i nema nepravilnih glagola.
 
== Pismo ==
 
Do revolucije [[1917]]. Turkmeni, odnosno mali sloj pismenog stanovništva uglavnom iz više klase, su koristili [[arapsko pismo]]. Neko vreme nakon revolucije koristilo se reformirano arapsko pismo, a zatim je uvedena [[latinica]].
 
[[Ćirilica]] je u turkmenski uvedena [[1946]]. a nakon osamostaljenja Turkmenistana ponovo je vraćena [[latinica]].
 
Danas je zvanično pismo nova latinica „Täze Elipbiýi“, uvedena [[1991]]. godine od strane tadašnjeg predsednika [[Saparmurat Nijazov|Saparmurata Nijazova]] i u početku je uključivala veliki broj stranih simbola kao i simbole za valute, međutim vremenom su zamenjeni diakritičkim znacima na osnovnim slovima. Ćirilica je još vijek vrlo rasprostranjeno i korišteno pismo.
 
;Latinica
Aa, Bb, Çç, Dd, Ee, Ää, Ff, Gg, Hh, Ii, Jj, Žž, Kk, Ll, Mm, Nn, Ňň, Oo, Öö, Pp, Rr, Ss, Şş, Tt, Uu, Üü, Ww, Yy, Ýý, Zz
 
;Ćirilica
Aa, Bb, Vv, Gg, Dd, Ee, Ёё, Žž, Җҗ, Zz, Ii, Йй, Kk, Ll, Mm, Nn, Ңң, Oo, Өө, Pp, Rr, Ss, Tt, Uu, Үү, Ff, Hh, (Cc), Čč, Šš, (Щщ), (Ъъ), Ыы, (Ьь), Ээ, Әә, Юю, Яя
 
Međusobni odnos dva pisma:
 
{| class="wikitable" style="text-align:center;"
!Latinica
!Ćirilica
!Fonetski
|-
|A a
|A a
|class="IPA"|[a]
|-
|B b
|B b
|class="IPA"|[b]
|-
|Ç ç
|Č č
|class="IPA"|[ʧ]
|-
|D d
|D d
|class="IPA"|[d]
|-
|E e
|E e
|class="IPA"|[je], [e]
|-
|Ä ä
|Ә ә
|class="IPA"|[æ]
|-
|F f
|F f
|class="IPA"|[ɸ]
|-
|G g
|G g
|class="IPA"|[g~ʁ]
|-
|H h
|H h
|class="IPA"|[h~x]
|-
|I i
|I i
|class="IPA"|[i]
|-
|J j
|Җ җ
|class="IPA"|[ʤ]
|-
|Ž ž
|Ž ž
|class="IPA"|[ʒ]
|-
|K k
|K k
|class="IPA"|[k~q]
|-
|L l
|L l
|class="IPA"|[l]
|-
|M m
|M m
|class="IPA"|[m]
|-
|N n
|N n
|class="IPA"|[n]
|-
|Ň ň
|Ң ң
|class="IPA"|[ŋ]
|-
|O o
|O o
|class="IPA"|[o]
|-
|Ö ö
|Ө ө
|class="IPA"|[ø]
|-
|P p
|P p
|class="IPA"|[p]
|-
|R r
|R r
|class="IPA"|[r]
|-
|S s
|S s
|class="IPA"|[θ]
|-
|Ş ş
|Š š
|class="IPA"|[ʃ]
|-
|T t
|T t
|class="IPA"|[t]
|-
|U u
|U u
|class="IPA"|[u]
|-
|Ü ü
|Ү ү
|class="IPA"|[y]
|-
|W w
|V v
|class="IPA"|[β]
|-
|Y y
|Ы ы
|class="IPA"|[ɯ]
|-
|Ý ý
|Й й
|class="IPA"|[j]
|-
|Z z
|Z z
|class="IPA"|[ð]
|}
 
== Gramatika ==
 
Gramatika turkmenskog je gotovo identična gramatici [[turski jezik|turskog]] jezika.
 
== Primjer ==
Član 1. [[Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima|Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima]] na turkmenskoj latinici i ćirilici kao i prijevod:
 
;Hemme adamlar öz mertebesi we hukuklary boýunça deň ýagdaýda dünýä inyärler. Olara aň hem wyždan berlendir we olar bir-birleri bilen doganlyk ruhundaky garaýyşda bolmalydyrlar.
 
;Hemme adamlar өz mertebesi ve hukuklarы bюnča deң яgdaйda dүnйә inйәrler. Olara aң hem vыždan berlendir ve olar bir-birleri bilen doganlыk ruhundakы garaйыšda bolmalыdыrlar.
 
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
 
== Izvori ==
Linija 9 ⟶ 179:
 
== Vanjske veze ==
{{interwiki|code=tk}}
*[[:tk:|Turkmenska wikipedija]]
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=TCK O turkmenskom jeziku]
*[[:wikibooks:tk:|Turkmenske wikiknjige]]
*[http://www.omniglot.com/writing/turkmen.htm O turkmenskom pismu]
*[http://www.terjime.com Turkmensko-engleski / englesko - turkmenski rječnik ]
*[http://www.chaihana.com/dict.pdf Turkmensko-engleski / englesko - turkmenski rječnik]