Nojevke: Razlika između izmjena

Dodano 40 bajtova ,  prije 9 godina
m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: migracija 47 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q19170 na Wikidati)
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[PticePtica|Aves]]
| superordo = [[Paleognathae]]
| ordo = '''Struthioniformes'''
[[Pravi kazuari|Casuariidae]]<br />
[[Slonovke|Aepyornithidae]] †<br />
[[MoeAnime#Žanrovi|Dinornithidae]] †<br />
[[Kiviji|Apterygidae]]
}}
 
'''Nojevke''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Struthioniformes'') ili kako ih još ponekad nazivaju ''ptice trkačice'' spadaju u red [[ptice|ptica]] koje ne lete. To su najveće ptice koje danas žive na zemlji. Iako imaju [[pero|perje]] i zakržljale ostatke [[krilo|krila]], ne mogu letjeti jer su vrlo teške a i nemaju dovoljno razvijenu prsnu, ili "letnu" muskulaturu.
 
== Općenito ==
 
== Obilježja ==
Ptice letačice imaju na stražnjim rubovima [[rebro|rebara]] kukaste nastavke koji pristaju na gornji rub slijedećeg rebra što bitno pridonosi čvrstoći njihovog prsnog koša. Ta je struktura rebara to razvijenija, što je ptica snažniji letač. Međutim, ta je osobina kod ptica trkačica zakržljala ili posve nestala. Zbog tog obilježja ih nazivaju ''Ratiti''. To se izvodi iz [[latinski jezik|lat.]] ''ratis'', što znači ''splav'', ''čun''. Tinamuovke imaju tako oblikovana rebra.
 
I perje ove skupine ptica je nešto drugačije građe nego perje drugih ptica. Isperci prvog i drugog reda (vidi [[pero]]) kod njih nisu dovoljno međusobno povezani kukicama, pa je njihovo perje "rastresito", nije dovoljno čvrsto povezano pa je puno mekše i podatnije od drugog ptičjeg perja.
 
Ni jedna ptica iz ove skupine ne može letjeti. Nojevi i nandui još imaju krila koja igraju prije svega ritualnu ulogu, kod drugih su krila značajno smanjena, dok ih moe uopće nemaju. Dok ptice letačice ne smiju prijeći određenu veličinu jer se inače ne bi mogle izdići u [[vazduh|zrak]], nojevke nemaju takva ograničenja. Povećanje veličine povećava sigurnost pticama neletačicama od grabežljivaca. Duže noge im daju veću brzinu, a dugačak vrat im omogućava da dosegnu hranu na [[stablodrveće|stablima]] i visokom [[grm]]lju. Tijelo može prihvatiti veće količine hrane jer ne postoji potreba da radi letenja održava manju tjelesnu težinu. To znači, da [[probava]] može biti sporija, pa prema tome i efikasnija.
 
== Evolucija ==
Na mnoga pitanja u vezi s nojevkama još nema jedinstveno prohvaćenih odgovora. Tako se naročito raspravljalo da li su ove ptice zbog svoje nesposobnosti da lete naročito "primitivne". Njihov [[mali mozak]] se jedva razlikuje od onog u ptica letačica. I reducirani kostur krila slijedi istu shemu kao i onaj kod letačica. Međutim, nojevke u dugim [[kostkosti]]imama nemaju [[zračna vrećica|zračne vrećice]] koje su za letačite karakteristične. Danas mnogi stručnjaci smatraju, da ptice neletačice potječu od ptica koje su mogle letiti.
 
Prve nojevke su živjele još u [[pleistocen]]u, to su bile Lithornithiformes, jedan red ptica koje su potsjećale na tinamuovke. Nandui su poznati od [[eocen]]a, kazuari od [[oligocen]]a, moe i tinamuovke od [[miocen]]a a slonovke i kiviji od [[pleistocen]]a.
* [[noj]]evi (Struthionidae)
* [[nandu]]i (Rheidae)
* [[Pravi kazuari|kazuari]] ([[Pravi kazuari|Casuariidae]])
* [[emu]]i (Dromaiidae)
* [[kiviji]] ([[Kiviji|Apterygidae]])
* moe† (Dinornithidae)
* slonovke† (Aepyornithidae)
64.473

izmjene