Razlike između izmjena na stranici "Neandertalac"

Dodano 7 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m/м (Bot: Migrating 74 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q40171 (translate me))
m/м (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
Neandertalac ili "Čovjek iz Neander doline" je nazvan po teologu [[Joachim Neander|Joachimu Neanderu]] koji je tamo živio u kasnom sedamnaestom stoljeću.
 
Znanstvenici su dugo vremena pretpostavljali da je moderni čovjek naslijedio [[gen]]e neandertalca. Najnovije istraživanje, međutim, dovodi tu teoriju u sumnju. Neandertalac je bio nizak, snažan pračovjek, koji je zahvaljujući svojim lovačkim vještinama, prije više od 100 tisuća godina dominirao Europom. Ipak, kako kaže profesor [[Richard Klein]] sa sveučilišta [[Stanford]], nova genetska istraživanja fosilnih ostataka pokazuju da između neandertalca i [[čovjek|homo sapienssapiensa]]a nije došlo do ukrštavanja, kada se moderni čovjek iz svoje prapostojbine u [[Afrika|Africi]] proširio po Europi prije 45 tisuća godina.
 
Prema zaključcima profesora Kleina, neandertalac se stoga može smatrati fascinantnom, ali izumrlom granom čovječanstva. Uzrok njegovog izumiranja još nije utvrđen. Neki znanstvenici smatraju da je podlegao bolestima koje je sa sobom iz Afrike donio moderni čovjek. Drugi pak vjeruju da je homo sapiens, s bolje organiziranom kulturom i naprednijim mozgom, uspio preteći neandertalca u borbi za hranu.
Znanstvenici govore o dva temeljna oblika neandertalaca: to su stariji ili preneandertalci i mlađi ili "klasični" neandertalci.
 
'''a)''' Stariji neandertalci. Vremenski pripadaju zadnjem međuledenom dobu. Prethode, dakle, zadnjem ledenom dobu Würmu pa se zovu i predwürmski neandertalci. Njihovi ostaci kostiju, zatim ostaci kostiju životinja kojima su se hranili i oruđa pronađeni su u Europi: u [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Slovačka|Slovačkoj]] (Ganovce) i u Hrvatskoj.
Od nalaza u Hrvatskoj osobito je poznato ono u [[Krapina|Krapini]] (Hrvatsko zagorje) koje je 1899. otkrio i sljedećih godina obradio naš slavni geolog i paleoantropolog [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] (1856-1927). Starost nalaza procijenjena je na otprilike 70 000 godina, a kultura je musterijenska. Ostataka tih praljudi je mnogo i vrlo su fragmentarni. Vjerojatno potječu od barem 80 osoba. Najmlađe kosti stare su oko 30 000 godina. Pronađeni su u polupećini u brijegu Hušnjakovo iznad potoka Krapinčice. Najbolje očuvana lubanja ima izražene nadočne lukove, svedeno (iskošeno) čelo, velike zube. To i neke druge značajke upućuju da je možda riječ o razvoju prema grubljim ili klasičnim neandertalcima koji će živjeti u ledeno doba ([[Würm]]). Vrlo je zanimljiva i mladenačka lubanja koja bi svojim značajkama svjedočila o mogućem razvoju neandertalaca u suvremeni tip čovjeka. Zapaženo je također da su neke kosti namjerno lomljene. To je Gorjanovića i dr. pobudilo na misao da su krapinski praljudi bili ljudožderi. Spomenimo i mnoge šiljke, strugala i drugo kremeno oruđe koje su ti ljudi ostavili. Sav taj dragocjeni nalaz čuva se u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u [[Zagreb]]u i [[UNESCO]] ga je proglasio spomenikom kulturne baštine čovječanstva nulte kategorije.
 
64.473

izmjene