Georg Friedrich Händel – razlika između verzija

Nakon njegove smrti, Händelove talijanske opere pale su u zaborav, no jedan malo broj odlomaka iz tih opera ostao je popularan, kao arija ''"[[Ombra mai fu]]"'' iz ''[[KserksoKserks (Händelopera)|Kserksa]]''. Njegova reputacija tijekom [[19. vijek|XIX.]] i početka [[20. vijek|XX. stoljeća]] izgrađena je primarno na njegovim engleskim [[oratorij]]ima koji su najčešće izvođeni od strane velikih zborova. Među te oratorije spadaju ''[[Ester (Händel)|Ester]]'' ([[1718|1718.]]), ''[[Atalia (Händel)|Atalia]]'' ([[1733|1733.]]), ''[[Šaul (Händel)|Šaul]]'' ([[1739|1739.]]), ''[[Izrael u Egiptu (Händel)|Izrael u Egiptu]]'' ([[1739|1739.]]), ''[[Mesija (Händel)|Mesija]]'' ([[1742|1742.]]), ''[[Samson (Händel)|Samson]]'' ([[1743|1743.]]), ''[[Juda Makbejac (Händel)|Juda Makbejac]]'' ([[1747|1747.]]), ''[[Solomon (Händel)|Solomon]]'' ([[1748|1748.]]) i ''[[Jefta (Händel)|Jefta]]'' ([[1752|1752.]]). Njegovi najbolji oratoriji nastali su prema libretu koji je napisao [[Charles Jennens]].

Tijekom [[1960-e|1960-ih]], kada se ponovo razvio interes za [[barokna muzika|baroknu glazbu]], došlo je do oživljavanja zanimanja za Händelove talijanske opere, a neke od njih su čak i izvedene. Od 50 što ih je napisao u periodu od [[1705|1705.]] do [[1738|1738.]], ''[[Agripina (Händel)|Agripina]]'' ([[1709|1709.]]), ''[[Rinaldo (Händel)|Rinaldo]]'' ([[1711|1711.]], [[1731|1731.]]), ''[[Orlando (Händel)|Orlando]]'' ([[1733|1733.]]), ''[[Alcina (Händel)|Alcina]]'' ([[1735|1735.]]), ''[[Ariodanta (Händel)|Ariodanta]]'' ([[1735|1735.]]) i ''[[KserksoKserks (Händelopera)|Kserkso]]'' ([[1738|1738.]]) se ističu i danas se izvode diljem opernih kuća i koncertnih dvorana. No, po nekima su najbolje ''[[Julije Cezar (Händel)|Julije Cezar]]'' ([[1724|1724.]]) i ''[[Rodelinda (Händel)|Rodelinda]]'' ([[1725|1725.]]), koje su zbog svoje orkestracije i vokalnih dijelova uvrštene u redovite operne repertoare.