Namibija – razlika između verzija

neovisnost = Od [[JužnoafričkaJužna RepublikaAfrika|Južne Afrike]] [[21. 3.|21. ožujka]] [[1990]]. |

'''Namibija''' je država u južnoj [[Afrika|Africi]] na obali [[Atlantski oceanAtlantik|Atlantskog oceana]]. Graniči na sjeveru s [[Angola|Angolom]], na sjeveroistoku sa [[Zambija|Zambijom]], na istoku s [[Bocvana|Bocvanom]], te na jugu s [[JužnoafričkaJužna RepublikaAfrika|Južnoafričkom Republikom]].

Od najranijih vremena sušna područja Namibije nastanjivali su [[Bušmani]], [[Damare]] i [[Name]]. U [[14. stoljećevijek|14. stoljeću]] započelo je doseljavanje [[Bantu]]a sa sjevera, a [[Europljani]] nisu detaljnije istražili ovo područje sve do [[19. stoljećevijek|19. stoljeća]] kada je zemlja potpala pod [[Njemačkanemačka|njemačku]] upravu pod imenom "Jugozapadna Afrika", osim područja luke [[Walwis Bay]] koja je bila pod kontrolom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]]. [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]] je okupirala koloniju u vrijeme [[prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] i upravljala njome kao [[mandatno područje|mandatnim područjem]] [[Liga naroda|Lige naroda]] do [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kada ju je jednostrano pripojila.

Namibijsko gospodarstvo uvelike je ovisno o vađenju i preradi [[mineralminerali|minerala]]a za izvoz. [[Rudarstvo]] čini 20% [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a. Namibija je četvrta u Africi po izvozu negorivnih minerala i peta u svijetu po proizvodnji [[uran]]a. Zahvaljujući bogatim naplavnim nalazištima [[dijamant|dijamanata]] zemlja je najveće svjetsko izvorište dijamantnog dragog kamenja. Namibija proizvodi i velike količine [[olovo (element)|olova]], [[cink]]a, [[kositarkalaj|kositra]], [[srebro|srebra]] i [[volfram]]a.

Oko polovice stanovništva živi od [[poljoprivreda|poljoprivrede]] (uglavnom nekomercijalne). Namibija ne zadovoljava vlastite potrebe za hranom, pa mora uvoziti. Iako je [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku pet puta veći od najsiromašnijih afričkih zemalja, većina Namibijaca živi u izrazitom siromaštvu zbog velike stope [[nezaposlenost]]i i neravnomjerno raspoređenog nacionalnog bogatstva. Namibijsko je gospodarstvo snažno povezano s južnoafričkim. Postignut je politički konsenzus o privatizaciji nekoliko velikih tvrtki u bliskoj budućnosti, što bi trebalo potaknuti dugoročne strane investicije.

[[Bruto domaći proizvod|BDP]] je za 2004. procijenjen na 7300 [[američki dolar|USD]] po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Većina stanovnika Namibije su crnci (87%), uglavnom iz naroda [[Ambo|Ovambo]] koji čini oko polovicu stanovništva. U zemlji žive i velike skupine [[Name|Nama]] i [[Bušmani|Bušmana]] koji se izgledom vrlo razlikuju od ostalih crnačkih naroda u Namibiji. Značajna je i grupa miješanih, tzv. "Baster" (7%). Bijelaca je oko 6%, što je među najvećim udjelima u supsaharskoj Africi. Većina bijelaca i miješanih govori afrikans i južnoafričkog su podrijetla, a manji broj potječe iz Njemačke i Velike Britanije.

Iako je [[engleski jezik|engleski]] službeni jezik, većina bijele populacije govori [[afrikans]] ili [[njemačkinemački jezik|njemački]] koji su bili službeni do neovisnosti [[1990]]. Jezik domaćeg stanovništva je [[ambo|ovambo]] ili neki od manjih jezika. Najbrojnija religija je [[hrišćanstvo|kršćanstvo]], a među kršćanima najviše je pripadnika [[luteranstvoluteranizam|luteranske crkve]].