Nacionalni park Lovćen – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 6 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1288177 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
'''Nacionalni park Lovćen''' se nalazi u jugoistočnom delu [[Evropa|Evrope]], u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Nacionalni park]] obuhvata centralni i najviši deo lovćenskog masiva, površine 6.220 hektara. Proglašen je Nacionalnim parkom [[1952]]. godine.
 
Smešten u jugozapadnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], uzdiže se sa ivica jadranskog basena, zatvarajući tako duge i vijugave [[Bokaboka kotorskaKotorska|bokeljske]] zalive, čineći zaleđe drevnom pomorskom gradu [[Kotor]]u.
 
Na relativno uzanom prostoru sreću se brojni i raznovrsni oblici reljefa, naglašeni u središnjem delu planine, gde se Lovćen najviše izdigao Štirovnikom i Jezerskim vrhom. Padine planine su kamenite, sa brojnim škrapama, jamama i dubokim vrtačama, dajući krajolicima specifičan izgled.
Red 10:
Nalazeći se na granici dve sasvim različite prirodne celine, mora i kontinenta, Lovćen trpi uticaje oba klimatska tipa. Specifičan spoj životnih uslova uslovio je razvoj raznovrsnih bioloških sistema.
 
Na području ovog nacionalnog parka značajnu vrednost čini kulturno-istorijsko nasleđe. Svojevrstan arhitektonski relikt, vredan pažnje, predstavljaju čuvene lovćenske serpentine. Stari put od Kotora vijuga uz Lovćen do Njeguša, živopisnog planinskog sela, u kojem se nalaze rodne kuće [[Petar II Petrović Njegoš|Petra II Petrovića Njegoša]], znamenitog crnogorskog vladike i pesnika iz XIX veka i poslednjeg vladara Crne Gore, kralja [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikole I Petrovića]].
 
Lovćenski kraj obiluje brojnim elementima narodnog graditeljstva. Autentične su stare kuće i seoska guvna, kao i kolibe u katunima - letnjim stočarskim naseobinama. Sa vidikovca, u neposrednoj blizini, pruža se nezaboravan pogled na Bokokotorski zaliv i Katunsku nahiju koju je čuveni [[DžordžGeorge Bernard ŠoShaw|Bernard Šo]], kada je ugledao, nazvao ''Kameno more''.
 
== Kontroverze oko Mauzoleja==