Moskovski metro – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[File:Moscow_metro_map_en_sb.svg|thumb]]
 
'''[[Moskva|Moskovski]] metro''' ([[ruski jezik|ruski]]: ''Московский ордена Ленина и ордена Трудового Красного Знамени метрополитен имени В. И. Ленина'') je [[metro|podzemna železnica]] sa najvećim brojem prevezenih putnika na svetu. Poznat je po veoma ukrašenim stanicama urađenim u bogatom socrealističkom stilu.
 
== Opis Metroa ==
Red 12:
 
== Istorijat Metroa ==
Prva linija otvorena je [[15. 5.|15.5.]] [[1935]]. prema planovima Lazara Kaganoviča, između Sokoljnika i Parka Kulture sa granom prema Smoljenskoj koja je dostigla Kijevsku [[april|4.]] [[1937]]. prelazeći reku Moskvu preko mosta. Konstrukcija prvih stanica je bila bazirana na drugim podzemnim sistemima, sa retkim konstruktivnim inovacijama. Kijevskaja stanica je bila prva koja je ponela nacionalne motive.
 
Dodatne dve linije izgrađene su do početka [[Drugi svetskisvjetski rat|Drugog svetskog rata]]. [[Mart|3.]] [[1938]]. Arbatska linija je produžena do Kurske stanice (danas je to Arbatsko-Pakrovska - tamno plava linija). 9. [[1938]] Gorkovsko-Zamoskvoreckaja linija je otvorena između Sokola i Teatraljne.Dizajn stanica je pratio popularni art-deko stil, ali kroz socijalističke vizije. Takođe, došlo je do teničkih unapređenja – počelo se sa gradnjom na dubokim nivoima. Stanica Majakovskaja je izgrađena u ovo vreme.
 
Četvrta faza izgradnje odložena je zbog početka Drugog svetskog rata. Tve deonice su postale operativne - Tetraljnaja-Avtozavodskaja (3 stanice) i Kurskaja-Izmajlovski Park (4 stanice). Ipak, izgrađena je linija koja je prelazila reku Moskvu, ovaj put tunelom, a socijalističke motive na stanicama su zamenili ratni motivi.
Red 22:
Kružna linija je prvo planirana da ide ispod Baštenskog Prstena (Sadovoje Koljco), kružnog bulevara koji se nalazi na granici Moskve 16. veka. Prvo deo linije između Parka Kulture i Kurske (1950.) nalazi se ispod ovog bulevara. Međutim kasniji planovi su izmenjeni tako da severni delovi linije idu na oko 1-1,5 km od prstena, čime je obuhvaćeno 7 od 9 železničkih terminala. Naredni deo Koltsevaja linije otvoren je 1952. godine (Kurskaja - Beloruskaja). Kružna linija je završena [[1954]]. godine.
 
Prema urbanoj legendi ideja o kružnoj liniji došla je prilikom predstavljanja ideje o metrou [[Josif Staljin|Staljinu]]. Nakon što su ga projektanti upitali da li je zadovoljan planom on je na sredinu mape stavio šoljicu kafe i otišao. Na tom mestu ostala je mrlja u obliku šoljice. Oni su u tom trenutku to shvatili kao znak od genija i prionuli na izgradnju kružne linije. Ova priča se naravno može pripisati Staljinovom kultu ličnosti, no ipak kružna linija je na svim kartama metroa obojena braon bojom.
 
Razlog za izgradnju duboke deonice Arbatske linije bio je početak [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Stanice su veoma duboke i planirane su kao sklonište u slučaju atomskog napada. Nakon završetka izgradnje 1953. stare linije su bile zatvorene a potom 1958. ponovo otvorene kao deo nove linije - Filjovske. U daljem razvoju metroa izraz "faza" više nije korišćen iako se period izgradnje između 1957. i 1958. ponekad naziva petom fazom.
Red 97:
 
== Skorašnji događaji ==
U vozu na drugoj liniji metroa [[6. 2.|6.2.]] [[2004]]. eksplodirala je bomba pritom ubivši 42 i ranivši 250 ljudi. Odmah su okrivljeni čečenski separatisti. Istraga je dovela do stanovnika Karačaj-Čerkesian oblasti, radikalnog separatiste, koji je izvršio samoubistvo.
 
== Vidi još ==