Otvori glavni meni

Izmjene

Dodan 201 bajt ,  prije 6 godina
m/м
Bot: popravljanje preusmjeravanja
|srodne = [[Vlasi (Balkan)|Vlasi]]
}}
'''Morlaci''' ili ''Mavrovlasi'', ''Morovlasi'', ''Crni Vlasi'' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''Morlacchi'', [[grčki jezik|grčki]]: ''Μαυροβλάχοι'') je [[talijanskiitalijanski jezik|talijansko]] ime za [[narod]] [[Nomadi|nomadskihnomad]]skih [[Ovčar|pastira]] koji je nekoć živio po [[planina]]ma u zaleđu [[Jadran]]skog mora, od [[Epir]]a do [[Istra|Istre]], a najviše po [[Dinarske planine|Dinaridima]].
 
Oko [[Etnogeneza|etnogeneze]] tog [[narod]]a, kao i porijekla njegova imena i danas postoji velika zbrka i nedoumice. <ref name=brit/>
==Etimologija riječi Morlak==
Ime Morlak ([[plural]] Morlaci), dolazi od [[grčki jezik|grčke]] riječi ''Μαυροβλάχοι'', mavrovlahoi, što bi značilo ''crni [[Vlasi|vlah]]'', a vlah (lah, leh) je značio latin ([[rimsko državljanstvo|rimski građanin]]) i to na [[Staroslavenskistaroslavenski jezik|staroslavenskom]], [[Grci]] su to vjerojatno samo zabilježili. Kasnije je ta riječ ušla u [[italijanski jezik|talijanski]] (preko [[Venecija|Venecije]] koja je upravljala tim prostorom) kao ''morlaccho'' (plural: Morlacchi), u [[latinski jezik|latinskim]]m izvorima se spominju kao Nigri Latini (crni Latini) dakle to je samo doslovni prijevod sa grčkog.
 
Postoji više tumačenja nastanka te [[Sintagma|sintagme]] moro - vlasi / mavro - vlasi, ono mavro (crn) je oznaka za [[sever|sjever]], jer su [[Turci]] [[boja]]ma označavali [[Strane sveta|strane svijeta]] - pa bi to bila [[Geografija|geografska]] odrednica tih [[Vlasi|Vlaha]], dakle oni su - ''Sjeverni vlasi''. Tu tezu iznio je ondašnji historičar Joannes Lucius ([[Ivan Lučić]]). Postoji i teorija (koja je najmanje vjerojatna) da su ime dobili po crnoj boji svoje nošnje, jer u ranim vjekovima ([[12. vijek|12.]] - [[13. vijek]]) - kad su dobili ime, vjerojatno uopće nisu bojali [[Vuna|vunu]]. Postoji i teorija da se ono crno odnosi na njihove logore i katune, koje su voljeli podizati po šumarcima - dakle po tamnim (crnim) mjestima. <ref name=rom/> Pa i teorija da ono mor dolazi od '''Morava''', jer da su oni došli iz krajeva uz rijeku [[Velika Morava|Moravu]] (koja isto tako krajnje nategnuta).<ref name=rom/>
 
[[Alberto Fortis]] koji je obišao morlačke krajeve u [[18. vijek]]u u svojoj knjizi ''Viaggio in Dalmazia'' (1774), iznio tezu da Morovlasi znači moćni ili osvajači s mora, jer moro, po njemu dolazi od [[Slaveni|slavenskog]] [[more]], <ref name=fortis>{{cite web
| accessdate = 2. 09. 2012
| language=hrvatski
| publisher=wordpress}}</ref> a ne kako je Lucius mislio ''Crni Vlasi / Crni Latini''. Fortis je tu unio dobru zbrku, jer je posjetio stanovnike ondašnje [[Dalmatinska zagoraZagora|Dalmatinske zagore]], koji možda i jesu bili vlaškog / morlačkog porijekla, ali su već dobrano bili [[Slaveni|slavenizirani]], u svakom slučaju oni su sebe zvali Vlasima, pa je on iskonstruirao da Vlah nikako nebi moglo značiti porobljeni Latin, već plemenit ili moćan. <ref name=fortis/>
[[datoteka:Valerio - Paysan Morlaques des environs de Spalato 2, 1864.jpg|thumb|left|240px|Morlaci iz okolice Splita, crtež Théodore Valérija iz [[19. vijek]]a]]
Po Morlacima [[Italijani|Talijani]] i danas zovu [[Velebitski kanal]] - ''Canale della Morlacca'', <ref name=tre/>u starijim knjigama tako se zvao i [[Velebit]] - ''Montagne della Morlacca''<ref name=tre>{{cite web
| url =http://www.treccani.it/enciclopedia/morlacchi/
| title =''Morlacchi''
| publisher=DANUBIANA, European Network for Danubian Studies and Cultural Actions}}</ref>
==Porijeklo==
Morlaci su [[Civitas|latinizirani]] stanovnici istočne [[jadran]]ske obale, nastali najvjerojatnije stapanjem [[Antički Rim|rimskih]] [[kolonistkolonija|kolonista]]a i autohtonog [[balkan]]skog stanovništva poput [[Iliri|Ilira]], [[Tračani|Tračana]] i [[Dačani|Dačana]]. Provalom [[Barbari|barbarskih]] [[pleme]]na u te krajeve koji počinje od [[4. vijek]]a - [[Ostrogoti]], [[Huni|Huna]] [[5. vijek]], [[Slaveni]] i [[Avari]] - [[6. vijek|6.]] / [[7. vijek]], oni se iz naselja na obali i po nizinama, povlače u teško pristupačne planine, gdje žive izolirano kao nomadski [[Ovčar|pastiri]].
==Historija==
U ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] žive po [[planina]]ma sjeverne [[Albanija|Albanije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i južne [[Dalmacija|Dalmacije]], zna se da su osnovali tadašnju Ragusu - današnji [[Dubrovnik]]. <ref name=brit>{{cite web
terram tantum…”}} <ref name=klaic/>
 
Prodorom [[OsmanskoOtomansko Carstvo|Osmanlija]] na [[Balkan|Balkanski poluotok]] koji počinje od [[14. vijek]]a, Morlaci počinju migrirati na sjever prema [[KvarnerKvarnerski zaljev|Kvarneru]]u. <ref name=brit/> Prvi zapis o njihovoj prisutnosti na [[Krk]]u je iz [[1321]]. <ref name=klaic>{{cite web
| url =http://www.mo-vrebac-pavlovac.hr/attachments/article/186/02-Vjekoslav%20Klaic_Vlasi%20u%20Hrvatskoj%20tecajem%2014.%20i%2015.%20stoljeca%20%281880%29-2%20dio.pdf
| title =''Vlasi u Hrvatskoj tečajem 14. i 15. stoljeća''
| accessdate = 2. 09. 2012
| language=hrvatski
| publisher=mo-vrebac}}</ref> ima ih i u [[Senj]]u i okolici. U [[Istra|Istri]] se pojavljuju od početka [[15. vijek]]a gdje su se raštrkali po unutrašnjosti sve [[Trst]]a. Od njih je danas ostalo nešto malo, znani su kao [[Ćiribirci|Ćići]]. <ref name=brit/>
[[datoteka:Valerio - Musiciens Morlaques (Salone), 1864.jpg|thumb|right|280px|Morlački muzičari, crtež Théodore Valérija iz [[19. vijek]]a]]
Molobrojni ostaci Morlaka održali su se i u kraškom zaleđu [[Dalmatinska zagoraZagora|Dalmatinske zagore]], i fragmentarno očuvali svoj poluromanski ''morlački'' govor još do početka [[19. vijek]]a. On je kasnije nakon djelomičnog slaviziranja nazvan ''Murlaška besjeda''. Posljednji ostatci Morlaka živjeli su kao polunomadski pastiri na planinama oko Livanjskog polja, ali su tokom [[20. vijek]]a i te posljednje grupice nestale i pretopile se u većinsko stanovništvo. Kao jezični trag tih posljednjih Morlaka, danas su ostali samo neobični toponimi za vrhove, sedla i izvore na planinama oko [[Livno|Livna]] (Ajvatat, Blejnadorna, Sturba...) i [[Posušje|Posušja]] (Nuga, Oruga...)
 
Posljednji ostatci Morlaka u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su današnji [[Ćiribirci|Ćići]] u [[Istra|Istri]] od kojih najveći broj živi u selu [[Žejane]] i okolici. Po posljednjem [[SFRsocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskom]] popisu stanovništva iz [[1991]]. 22 osoba izjasnilo se [[ĆićiĆiribirci|Ćićima]]ma, a [[2001]] samo 3 troje.
===Morlaci i [[Mletačka Republika]]===
Kad su [[OsmanskoOtomansko Carstvo|Osmanlije]] počele svoj prodor prema [[Hercegovina|Hercegovini]] sredinom [[14. vijek]]a, Morlaci su i nadalje živjeli u svojim malim dobro organiziranim zatvorenim planiskim zajednicama, sa svojim stadimma, spremni da se brane, i da se osvete onom ko ih ugrožava. Te njihove karakteristike svidjele su se vlastima [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] po jadranskim gradovima, pa im je ona ponudila da se nasele na njihovim teritorijima, kako bi oni činili štit prema [[OsmanskoOtomansko Carstvo|Osmanlijama]]. Sličnu stvar radila je i [[Habsburg|Austrija]] sa [[Srbi|Srbima]], željevši na taj način zaustaviti tursko napredovanje <ref name=rom/>koje su oni zvali Vlasi. Čak su i [[OsmanskoOtomansko Carstvo|Osmanlije]] radili sličnu stvar, naseljavavši duž granica - svoje nomadske Vlahe (za njih su to bili svi oni koji nisu muslimani). Morovlasi su ipak bili suviše samoživi, pa su svoju novonastalu poziciju počeli koristiti u svoju korist, trgujući i švercajući sa obje zaraćene strane. Slična se stvar dešavala i sa pokušajima da ih se iskoristi kao vojnike, - oni su i tad rado mjenjali strane - nudeći se onoj strani koja plati više. <ref name=rom/>
Od [[16. vijek]]a [[Mletačka Republika|Venecijanci]] zovu Morlacima svo ruralno stanovništvo u zaleđu svojih posjeda, bez obzira na jezične, vjerske i običajne razlike. <ref name=ire>{{cite web
| url =http://bogaziciuniversity.academia.edu/tommasostefini/Papers/1530328/Irregolarita_e_rapporti_di_forza_nella_Dalmazia_del_Cinquecento
[[islam]].
 
[[Mletačka Republika|Mlečanima]] je uspjelo tek [[1645]]. organizirati morlačku vojsku, u čije redove je ušao velik broj plaćenika koji su se do tad borili za [[OsmanskoOtomansko Carstvo|Osmanlije]]. Tad je i oko 5 000 morlačkih porodica prešlo u [[Dalmacija|Dalmaciju]] (od [[Zadar|Zadra]] do [[Boka Kotorska|Boke Kotorske]]) uz [[Mletačka Republika|venecijansko]] odobrenje. <ref name=rom/>
=== Morlaci i Alberto Fortis===
Nakon što je [[Alberto Fortis]] objavio opis Morlaka i njihovih običaja u svojoj knjizi ''Viaggio in Dalmazia'' (1774), tadašnja učena [[Evropa]], oduševila se tim posljednjim [[nomadinomad]]maima, koji su živjeli u mitskoj [[Arkadija|Arkadiji]], neiskvareni [[Civilizacija|civilizacijom]] - kao u vrijeme [[Homer]]a. Ne treba smetnuti s uma da je to bilo doba [[Jean-Jacques Rousseau|Jean-Jacquesa Rousseaua]] i njegovog povratka prirodi - tako da su Morlaci bili '''en vogue''' u to vrijeme.
=== Morlački jezik===
Morlaci su govorili [[Dalmatski jezik|dalmatskim]] koji se vremenom pod utjecajem [[Venecijanski jezik|venecijanskog]] do [[19. vijek]]a pretvorio u vlastiti [[dijalekt]]. <ref name=rom/>
* [[Aromuni]]
* [[Meglenski Vlasi]]
* [[Ćiribirci|Ćići]]
== Literatura ==
* Roksandić, Drago: ''The Dinaric Vlachs/Morlachs in the Eastern Adriatic from the Fourteenth to the Sixteenth Centuries: How Many Identities?'', 2009, Venezia-Wien, ISBN:978-3-7001-6501-9
64.473

izmjene