Moldavija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Jfblanc (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 17:
|-
| valign=top | '''[[Službeni jezik]]'''
| [[Moldavski jezik|moldavski]] ([[Rumunski jezik|rumunski]])<br />(+ [[Ruski jezik|ruski]] u [[TransnistrijaPridnjestrovlje|Transnistriji]] i [[Gagauzija|Gagauziji]], [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] u Transnistriji, [[Gagauški jezik|gagauški]] u Gagauziji)
<!-- ne menjajte zvanične jezike, pogledajte stranicu za diskusiju na Vikipediji na engleskom jezku -->
|-
Red 29:
| [[Iurie Leancă]]
|-
| '''[[Površina (geometrija)|Površina]]'''<br />&nbsp;– ukupno<br />&nbsp;– % vode
| [[Spisak država po površini|135. u svetu]]<br />&nbsp;[[1 E10 m&sup2;|33 843 km&sup2;]]<br />&nbsp;1.4%
|-
| '''[[Stanovništvo]]'''<br />&nbsp;– ukupno ([[2002]])<br />&nbsp;– [[GustinaGustoća naseljenostistanovništva|Gustina]]
| [[Spisak država po broju stanovnika|116. u svetu]]<br />&nbsp;4.431.570<br />&nbsp;131/km&sup2;
|-
| '''[[Raspad Sovjetskog Saveza|Nezavisnost]]'''<br />&nbsp;– datum
| od [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a<br />&nbsp;[[27. avgust8.|27. avgusta]]a, [[1991]].
|-
| '''[[Moneta]]'''
| [[Moldavski lej|Moldavski leu]] (lei)*
|-
| '''[[Vremenska zona]]'''<br />&nbsp;- in [[Evropsko letnje vreme|leti]]
| [[Istočno-evropsko vreme|EET]] ([[Koordinisano univerzalno vreme|UTC]]+2)<br />[[Istočno-evropsko letnje vreme|EEST]] ([[Koordinisano univerzalno vreme|UTC]]+3)
|-
| '''[[Državna himna|Nacionalna himna]]'''
| ''[[Limba noastra]] (Limba noastră)''
|-
Red 53:
| +373
|}
'''Republika Moldavija''' je [[kontinentalna država]] u [[Istočna Evropa|istočnoj Evropi]]. Graniči se sa [[Rumunija|Rumunijom]] na zapadu i [[Ukrajina|Ukrajinom]] na istoku. Njena granica sa Rumunijom je [[reka Prut]] i donji tok reke [[Dunav]]. Moldavija je u periodu od [[1945]]. do [[1991]]. bila u sastavu [[SSSRSovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Nezavisnost je proglasila [[27. avgust8.|27. avgusta]]a [[1991]]. Trenutačno Moldavija je najsiromašnija evropska država, a njen poslednji izabrani predsednik [[Vladimir Voronin]] je 2009 zbog ustavnog ograničenja morao podnesti ostavku nakon čega se država našla u [[Politička kriza u Moldaviji|dugotrajnoj političkoj krizi]].
 
== Historija ==
Prije nove ere područje Moldavije nastanili su Kimerijci, Geti, [[Skiti]] i [[Dačani]]. Od [[1. vekvijek|1.]] do [[3. vijek|3. vek]] dio današnje države je pod vlašću [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], dok je u doba seobe naroda naseljavaju [[Slaveni]] i Anti, a od [[9. vekvijek|9.]] do [[11. vekvijek|11. veka]]a Uliči i Tiverci.
 
Od 9. do [[13. vekvijek|13. veka]]a [[Moldavija|Moldova]] je bila u sastavu Galičko-Volinske kneževine i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Godine [[1359|1359.]] utemeljeno je neovisna Moldavska kneževina na čelu s Bogdanom, [[Vlaška (kneževina)|vlaškim]] vojvodom. Vrhunac moći doseže u doba vojvode [[Stjepan III. Moldavski|Stjepana III. Velikog ili Moldavskog]] kada se uspješno suprostavlja napadima s [[Poljska|poljske]], [[Kraljevina Ugarskaugarska|ugarske]] i [[Osmanskootomansko Carstvo|osmanske]] strane.
 
[[Moldavija]] je često od [[1711|1711.]] do [[1812|1812.]] bila poprište sukoba između Osmanlija i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]].
 
Godine [[1917|1917.]] do [[1918|1918.]] dio Moldove zauzimaju sovjetska vojska, a u februaru-veljači 1918. [[Rumunija|Rumunjska]] (Besarabiju). Godine [[1940|1940.]] Rumunjska prepušta Besarabiju čime se nastaje [[Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika]]. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Moldavija je bila pod rumunjskom i [[Trećitreći Reichrajh|njemačkom]] okupacijom, a [[1944|1944.]] se vraća pod kontrolu [[SSSRSovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]].
 
Dana [[27. 8.|27.8.]] [[1991|1991.]] Moldavija je proglasila svoju nezavisnost.
 
== Geografija ==
Najveći dio zemlje nalazi se između [[Dnjestar|Dnjestra]] i Pruta, na krajnjem jugozapadu [[Ruska ploča|Ruske ploče]]. U reljefu prevladavaju valovite ravnice, a tek ponegdje ima brežuljaka. U središnjem dijelu uzdižu se praporom prekriveni Kordi, dok je na zapadu najviši vrh zemlje - [[Balanesti]] (429 m). Na jugu zemlje nalazi se tokovima jako rasčlanjena Južnomoldavska ravnica. Na sjeveru se prostire Srednjomoldavska nizina sa stepom Balti i brodima do oko 300 metara.
 
Vegetacija je uglavnom pretvorena u u obradive površine. Miješane šume [[Bukva|bukve]], [[hrast]]a i [[grab (Trebinje)|graba]]a zauzimaju oko 12% površine, a pošumljavanje je potrebno za zaštitu od erozije tla. Uglavnom se odvodnjava prema [[Crno more|Crnome moru]].
 
== Deklaracija o nezavisnosti ==
Parlament Moldavije je [[27. 8.|27.8.]] [[1991]]. godine donio brzopletu deklaraciju o nezavisnosti koja će dati zakoniti [[casus beli]] Transnistriji za proglašenje nezavisnosti. Kontroverzne riječi deklaracije govore da dogovor Nemačke i Sovjetskog Saveza od [[23. 8.|23.8.]] [[1939]]. postaje nevažeći kao i sve pravne posljedice tog dogovora su ukinute pošto su bile donešene bez da je pitano stanovništvo pokrajina kojih se to tiče (Besarabija, Sjeverna Bukovina, Herta okrug) i koje su okupirane [[28. 6.|28.6.]] [[1940]]. godine kao i Transnistrije osnovane [[12. 10.|12.10.]] 1924. godine. Sovjetski Savez je potom kršeči svoja ustavna prava donio zakon o stvaranju Moldavske SSR ([[2. 8.|2.8.]] [[1940]].) i zakon o granici Ukrajinske i Moldavske SSR ([[4. 11.|4.11.]] [[1940]]). Pošto su te odluke bile donesene bez ikakvih zakonitih prava one se ukidaju [http://www.moldova.org/page/declaration-of-independence-of-the-republic-of-moldova-487-eng.html].
 
Kako je [[Pridnjestrovlje|Transnistria]] tek poništenom odlukom od 2.8. 1940 godine priključena Moldaviji njen već od ranije pobunjen parlament proglašava nezavisnost koristeći kao [[casus beli]] Moldavsku deklaraciju o nezavisnosti
 
== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:moldadm.png|thumb|thumb|200px|Moldavija - podjela]]
 
Država je podjeljena na 33 distrikta, pet općina ([[Balti]], [[Kišinjev|Chisinau]], [[Comrat]], [[Tighina]], [[Tiraspol]]) i dvije neovisne regije - [[Gagauzija]] i [[Pridnjestrovska Moldavska Republika|Pridnjestrovlje]].
 
Pridnjestrovlje je ''de jure'' dio Moldove, a njena neovisnost nije priznata ni od jedne zemlje, iako ''[[de facto]]'' nije kontrolirana od strane Moldovske vlade.
Red 86:
[[Datoteka:Major_ethnics_groups_in_Moldova_1989.jpg|thumb|thumb|200px|Sastav stanovništva 1989.]]
 
Od oko 3.380.000 stanovnika većinu (oko 76% stanovništva) čine [[Moldavci]], nerijetko poistovjećeni s [[RumunjiRumuni|Rumunjima]]ma. Od ostalih najviše je [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] (8.3%), [[Rusi|Rusa]] (5.9%), Gagauza (4.4%) i ostalih 5.5%.
 
{| class="wikitable"
Red 100:
| 4. || [[Gagauzi]] || 147,500 || 4.4% || 11,107 || 2.0% || 158,607 || 4.0%
|-
| 5. || [[Rumuni|Rumunji]]* || 73,276 || 2.2% || / || NA || 73,276 || 1.9%
|-
| 6. || [[Bugari]] || 65,662 || 1.9% || 11,107 || 2.0% || 76,769 || 1.9%
Red 118:
Nove [[Protestantizam|protestantske]] vjere
: [[Baptisti]]
: [[Kršćanska adventistička crkva|Adventisti sedmog dana]]
|
<br /><small>
Red 141:
0.04%<br />
|-
|align="left"| [[RimokatoličkaKatolička Crkvacrkva|Rimokatolici]] || 4,645 || 0.14%</tr>
|align="left"| [[Muslimani]] || 1,667 || 0.05%</tr>
|align="left"| Ostale vjere || 25,527 || 0.77%</tr>