Moldavci – razlika između verzija

Moldavci pretežno žive u [[Moldavija|Moldaviji]], gde čini oko 65% stanovništva. Moldavci su većinom pravoslavne veroispovesti, a govore moldavskim jezikom, koji je sličan [[Rumunjskirumunski jezik|rumunskom]], i koji pripada [[Romanski jezik|romanskoj]] grupi [[Indoevropski jezici|indoevropske porodice jezika]]. Moldavaca ukupno ima oko 3,696.000, od toga u Moldaviji 3,253.000.

Koncept Moldovaca kao posebne etničke grupe je relativno nov, i potječe od [[1920-e|1920-ih]] kada je korišten od strane [[SSSRsovjetski Savez|sovjetske]] vlade za teritorijalna presezanja prema [[Besarabija|Besarabiji]], oblasti koju je Rusija bila prisiljena predati [[RumunjskaRumunija|Rumunjskoj]] temeljem [[BrestlitovskiMir u mirBrest-Litovsku|Brestlitovskog mira]]. Taj je koncept dobio svoju praktičnu primjenu kada je Besarabija nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] postala dio SSSR-a kao [[Moldavska sovjetska socijalistička republika|sovjetska republika Moldavija]].

Nakon pada komunizma, [[rumunija|rumunjska]] vlada odbija službeno priznati postojanje zasebnog moldavskog etniciteta, odnosno smatra kako su Moldavci ništa drugo nego integralni dio [[Rumunjirumuni|rumunjskog]] etničkog korpusa. Zahtjevi da se Moldavija nakon raspada SSSR-a prisajedini matici domovini su, s druge strane, našli na otpor jer je moldavska post-sovjetska vlada odlučila očuvati poseban nacionalni identitet.

Osim u Moldaviji, postojanje Moldavaca kao posebne etničke grupe je priznato u državama [[Zajednica Nezavisnih Država|ZND]], a u [[Ukrajina|Ukrajini]] uživaju status nacionalne manjine.