Mohačka bitka – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 4:
slika_opis=anakronistički prikaz na slici Bartalana Szekelyja |
deo = Ratovi protiv Turaka |
vreme = [[29. 8.|29. kolovoza]] [[1526]]. |
mesto = [[Mohač]], [[Ugarska]] |
rezultat = Pobjeda Turaka |
strana1 = [[Otomansko Carstvo|Tursko carstvo]] |
strana2 = [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo]] |
zapovednik1 = [[sultan]] [[Sulejman I|Sulejman I.]] |
zapovednik2 = kralj [[Ludovik II. Jagelović]] |
snaga1 = oko 45.000 redovnih vojnika i 10.000-20.000 izvanrednih te 160-300 topova |
Red 16:
gubici2 = oko 23.000 |
}}
'''Mohačka bitka''' ([[mađarski jezik|mađarski:]] ''mohácsi csata'' ili ''mohácsi vész''; [[turski jezik|turski:]] ''Mohaç Savaşı'' ili ''Mohaç Meydan Savaşı'') bitka je koja se [[29. 8.|29. kolovoza]] [[1526]]. godine odigrala na [[Mohačko polje|Mohačkom polju]] između [[
Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetgodišnjim kraljem [[Ludovik II. Jagelović|Ludovikom II.]], pobijeđene su od strane osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim [[sultan]]om [[Sulejman I
== Pripreme za bitku ==
Nakon pada [[Beograd]]a [[1521]]. pod tursku vlast, jugoistočne granice [[Ugarska|Ugarske]] ostale su nezaštićene. Kako bi ojačao svoj položaj nasuprot Turcima Ludovik II. Jagelović, hrvatsko-ugarski kralj i kralj [[Češka Republika|Češke]], oženio se [[1522]]. [[Marija Austrijska|Marijom Austrijskom]] iz loze [[
[[Visoka Porta]] stoga je Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu nudila mirovne ponude, no Ludovik ih je odbio. Moguće je da je pritom na njega utjecalo zapadnougarsko [[plemstvo]] koje se, u slučaju sklapanja mira s Turcima, pribojavalo austrijskog napada. Budući da nije došlo do sporazuma, osmanske su snage u lipnju [[1526]]. prešle [[Dunav]].
Red 31:
== Tijek bitke ==
[[Datoteka:I Szulejmán Mohács Történelmi Emlékpark.jpg|thumb|250px|right|Lik Sulejaman I. Veličanstvenog na Mohačkom polju]]
Kao što nije točno utvrđen broj sudionika bitke u pojedinim vojskama, tako se ne može sa sigurnošću reći ni koliko je bitka trajala. Obično se drži da je počela oko jedan ili dva poslijepodne, no ne zna se kad je završila. Dok jedna skupina povjesničara govori o kratkotrajnoj bitci, od dva do tri sata, drugi zastupaju mnogo duže trajanje bitke. Naime, turska je vojska, nakon pobjede, prenoćila na bojištu i nije se vratila do svoga tabora što znači da je bila bez zaliha i bez vode. Isto tako, budući da više osmanskih povjesničara tvrdi da je toga dana padala kiša, vojska bi se u slučaju rane pobjede vjerojatno povukla u tabor. U prilog dužem trajanju bitke idu i izvori koji tvrde da je Ludovik pobjegao s bojišta u sumrak, a [[29. 8.|29. kolovoza]] to nije moglo biti prije 6,30. Vjerojatnije je stoga da je bitka trajala duže od dva-tri sata, a možda je trajala i 4-5 sati.
Bitku je s turske strane započela [[Rumelija|rumelijska]] vojska, a napale su je s desnog krila ugarske jedinice koje je predvodio [[nadbiskup]] [[Kaloča|Kaloče]] [[Pavao Tomori]] te unijele priličnu pometnju u turske redove. Tomori je uspio toliko napredovati da je čak doveo u opasnost i samoga Sulejmana, koji se našao na dometu ugarskih streličara te je pogođen i njegov prsni oklop.
Red 41:
== Posljedice bitke ==
[[Datoteka:Mohacs Monument at the Battlefield 2004.JPG|thumb|300px|right|Mohačko polje: Spomenik Mohačke bitke]]
Unatoč pobjedi Turci nisu uspjeli pokoriti čitavu [[Ugarska|Ugarsku]]. Premda su provalili u Budim, ubrzo su se morali povući i nisu ga ponovno osvojili sve do [[1541]]. Ipak, ova je bitka označila kraj moći Ugarskoga kraljevstva. Češka je pripala [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinandu I. Habsburškom]], Ludovikovu šogoru. U Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastičke borbe između pristalica [[
Borbe će se nastaviti kroz dva sljedeća stoljeća što će znatno osiromašiti Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo, potaknuti selidbe stanovništva prema zapadu te kasnije dovesti do znatnog miješanja stanovništva u opustošenim krajevima.
| |||