Veliki turski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 8:
|povod =
|teritorija = Austrija je zaposjela zemlje u Ugarskoj, Hrvatskoj i na Balkanu, Poljska je stekla kontrolu nad dijelom Ukrajine, Rusija je zauzela Azov, Mletačka Republika je zauzela Moreju
|rezultat =Pobjeda [[Sveta liga (1684
|strana1=[[datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor (after 1400).svg|20px]] [[Sveto Rimsko Carstvo]]<br>[[datoteka:Flag of Russia.svg|23px]] [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]]<br>[[datoteka:Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg|22px]] [[Poljsko-litavska unija]]<br />[[datoteka:Flag of Most Serene Republic of Venice.svg|24px]] [[Mletačka Republika]]<br>srpski pobunjenici<br>albanski pobunjenici<br>grčki pobunjenici
|strana2=[[datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|25px]] [[Otomansko Carstvo|Otomansko carstvo]]
|sukobljeni3=
|komandant1 = [[
|komandant2 =[[Mehmed IV|Mehmed IV.]] <br>[[Sulejman II|Sulejman II.]] <br>[[Ahmed II|Ahmed II.]] <br>[[Mustafa II|Mustafa II.]]
|jačina1 =
|jačina2 =
Red 23:
}}
'''Veliki turski rat''' ili '''Rat Svete lige''', također i '''Veliki bečki rat''' naziv je za niz vojnih sukoba između [[
==Prilike 1667.-1683.==
Nakon ustanka [[Kozaci|kozačkog]] vođe [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]] protiv [[Poljska|Poljske]] vlasti, [[Rusko Carstvo|Carska Rusija]] je zauzela dijelove istočne [[Ukrajina]] od [[Poljsko-Litavska unija|Poljsko-Litavske unije]], dobar dio [[Kozaci|Kozaka]] ostao je jugoistočno od granica Unije, u [[
[[Sultan]] [[Mehmed IV|Mehmed IV.]], znao je dobro da je [[Poljsko-Litavska unija]] oslabljena unutrašnjim razdorima, zato je napao na [[Kamenec-Podol’skij]], najveći pogranični grad. Manja poljska vojska bila je poražena od znatno veće [[
Na kraju su [[Poljaci]] pristali predati [[Kamenec-Podol’skij]] i kraj oko grada, -''Podolje'', te platiti odštetu [[
Kada je vijest o porazu i uvjetima mira došla do [[Varšava|Varšave]] i [[Poljska|poljskog]] [[Parlament|Sejma]] to je izazvalo takav bijes, da je odbačeno plaćanje odštete, već je nasuprot tomu organizirana velika vojska pod vodstvom [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobjeskog]].
Nakon toga [[Poljaci]] su pobjedili Osmanlije u [[Bitka kod Hotima (1673)|Bitci kod Hotima]] [[1673|1673.]] ali Osmanlije su zadržali vlast i kontrolu nad gradom [[Kamenec-Podol’skij]]. Nakon smrti poljskog kralja [[Michał I.(Poljski)|Michala Korybuta Wisniowieckog]] [[1673]], ''Jan Sobieski'' izabran je za kralja [[Poljska|Poljske]].
== Bitka kod Beča 1683. ==
{{Poseban članak|Opsada Beča (1683)}}
Kad je isteklo dvadesetogodišnje primirje iz Vašvara, habzburški car [[Leopold I.|Leopold I]] je najradije hteo da produži to primirje, ali je u [[
Turci su skoro zauzeli [[Beč]], ali je su posljednji trenutak stigli [[Poljska|Poljski]] kralj [[Jan III. Sobjeski]] i vojvoda [[Karlo Lotarinški]] na čelu udružene [[
==Rat Svete lige 1683.-1698.==
Nova [[Sveta liga (1684
Ubrzo se vidio rezultat ove koalicije u ''Drugoj [[Mohačka bitka (1687.)|Mohačkoj bitci]]'' koja se pretvorila u drugi veliki sultanov poraz.
Uključenje tadašnje [[
Nakon odlučne [[Bitka kod Sente]] [[1697]] i nešto manje značajnih bitaka poput ''Bitke kod Podhajca 1698.'', ''Sveta liga'' pobijedila je u ratu [[1699|1699.]] i prisilila [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]] da potpiše [[
Tim ugovorom [[
Dobar dio [[Dalmacija|Dalmacije]] pripao je [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], kao i [[Peloponez|Moreja]] u [[Grčka|Grčkoj]].
=== Oslobađanje Ugarske i Hrvatske ===
Rat se vodio na tri fronta. U [[Mađarska|Ugarskoj]] je ratovala carska vojska, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] banska pod banom [[Nikola Erdedi|Nikolom Erdedijem]] koju su pomagali hajduci i u [[Dalmacija|Dalmaciji]] [[mletačka
U strahu da pokret naroda u Dalmaciji ne iskoristi Venecija i pod svoju nadležnost stavi i [[Dubrovnik]], dubrovačko veliko vijeće donosi odluku da priznaje Leopolda I za svoga vrhovnog gospodara i zaštitnika, pa je Dubrovnik sve do [[1806]]. g. uživao zaštitu Habzburgovaca. [[1699]]. g. Turcima je prepušten [[Neum]] i [[Klek (poluostrvo)|Klek]] da bi se Dubrovačka republika fizički odvojila od Mlečana.
Nove pobjede Habzburgovci su iskoristili i u političke svrhe. Na vijećanju ugarskog sabora u [[
Isto tako za vreme turskih ratova dogodile su se i dvije velike seobe Hrvata. Iz dalmatinskog Zaleđa seli se posljednja veća skupina katolika Bunjevaca u današnju [[Bačka|Bačku]], dok se u Podunavlje naseljavaju [[Šokci]] iz Bosne.
Red 67:
=== Veliki turski rat u Srbiji ===
{{Poseban članak|bitka kod Slankamena|bitka kod Sente}}
Nakon osvajanja [[Beograd]]a, carska vojska pod prodire dalje u [[Srbija|Srbiju]]. Ona prodire sve do [[Kosovo|Kosova]], a carski generali pozvali su tada Srbe, Bugare, Albance i druge hriršćanske narode na [[Balkan]]u na ustanak protiv Turaka. Naročito su se odazvali [[Srbi]] pod svojim patrijarhom [[Arsenije III Crnojević|Arsenijem Crnojevićem]]. Broj Srba i [[
No kad je carska vojska već došla do Kosova, [[Luj XIV]] je napao snage habzburške monarhije na Rajni, a glavnina austrijske vojske bila je prisiljena da se povuče. S njom se povukao i velik broj Srba koji su se naselili u južnoj Ugarskoj i Sremu.
Red 79:
== Mir ==
{{Poseban članak|Mir u Sremskim Karlovcima}}
Mir je sklopljen u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] [[1699]]. Habzburška Monarhija je dobila svu Ugarsku osim [[Banat]]a, Hrvatsku do [[Una|Une]] i južnog [[Velebit]]a (Kordun, Liku i Krbavu) te Slavoniju osim jugoistočnog Srema sa [[Zemun]]om i Mitrovicom. Teritorija Hrvatske se tako povećala sa 18.200 -{km}-² na 40.000 -{km}-², no i dalje je više od polovice teritorija bio u okviru [[Vojna krajina|Vojne krajine]] kojom nije upravljao ban i sabor. Granica s Bosnom od tada je išla rekama Savom, Unom, Glinom i Koranom. [[Transilvanija|Erdelj]] prestaje biti nezavisna kneževina i sjedinjen je s Ugarskom. [[Venecija]] je dobila sve ono što je u ratu osvojila: [[Knin]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]], [[Obrovac]] i [[Drniš]] sve do ušća [[Neretva|Neretve]] i tada se uspostavila granična crta Linija Grimani. Delove Hercegovine koju su Mlečani osvojili u zaleđu Dubrovnika, morali su pod pritiskom Austrije vratiti Turskoj na intervenciju Dubrovnika. Tako se Dubrovnik spasio iz mletačkog okruženja.
==Izvori==
Red 87:
* [[Morejski rat]]
* [[Istraga poturica]]
* [[Austrijsko-turski
* [[Osmanski ratovi u Evropi]]
|