Mletačka Republika – razlika između verzija

'''Mletačka Republika''' je naziv grada-[[Država|države]] čije je središte bio današnji [[Italija|talijanski]] grad [[Venecija]], a koja je postojala od [[9. stoljećevijek|9.]] do [[18. stoljećevijek|18. stoljeća]] (do [[1797]]. godine). Mletačka Republika je bila pomorska sila na obalama istočnog [[MediteranSredozemno more|Mediterana]]a, odnosno na obalama [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nastala je prvobitno kao grad-država, nakon invazije Lombarda na sjevernu Italiju [[568]]. Tokom srednjeg vijeka Mletačka Republika se razvijla u vodeću pomorsku silu u ovom dijelu svijeta, ovladavši najvećim dijelom jadranske obale, dijelom otoka u Egejskom moru, te osnovavši svoje trgovačke kolonije u [[Istanbul|Konstantinopolju]] i [[Jerusalim|JeruzalemuJeruzalem]]u. Republika je prestala da postoji nakon Napoleonovog osvajanja [[1797]].

Mletačka je Republika priznavala vlast [[BizantBizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizanta]]a do 10. stoljeća, kad joj je formalno priznata nezavisnost, a kasnije se naglo razvila i ojačala zahvaljujući razvitku trgovine. U težnji za ekspanzijom prema istoku postala je veliki neprijatelj Bizanta i bila glavni učesnik u njegovom prvom rušenju 1204. godine i osnivanju [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]]. Tokom 11. i 12. stoljeća Venecija je svoju vlast proširila na jedan deo [[Lombardija|Lombardije]], [[Dalmacija|Dalmaciju]], [[Albanija|Albaniju]], [[Peloponez]], [[Krit|Kretu]], [[Cipar]] i [[Egejsko more|egejske otoke]].

U 15. stoljeću pod mletačku vlast pali su gradovi [[Padova]], [[Vicenza]], [[Verona]], [[Breša]], [[Bergamo]] i dr. Ekspanzija na [[Jadransko more|Jadran]] počinje 1000. godine, kada je dužd [[Pietro II Orseolo|Petar II Orseolo]] otrgao od [[Srbija|srpske države]] veći deo Dalmacije. Naročitu korist izvukla je posle [[Četvrtičetvrti krstaški ratpohod|četvrtog krstaškog rata]] kada je dobila deo Carigrada, [[Moreja|Moreju]], [[Jonsko more|jonske otoke]] te neograničeno pravo trgovine. U periodu od 1205. do 1358. godine njenu vrhovnu vlast priznao je i [[Dubrovačka Republika|Dubrovnik]]; tada je bila na vrhuncu moći i kao najveća pomorska [[mediteransredozemno more|mediteranska]]ska sila s pravom je nazivana "gospodaricom mora".

Opadanje mletačke moći, kao i moći svih trgovačkih gradova u Sredozemlju, počelo je u 16. stoljeću otkrićem [[Amerika|Amerike]] i pomorskog puta za [[Indija|Indiju]], jer su se pomorski putevi i svetska trgovina pomerili sa Sredozemnog mora na [[Atlantik|Atlantski okean]]. Od 16. stoljeća Venecija gubi istočne posede, koje joj otimaju Turci (Cipar 1571, Kretu 1669. i dr.), a neovisnost je konačno izgubila [[Kampoformijski mir|Kampoformijskim mirom]] 1797, kojim ju je [[Napoleon Bonaparte]] ustupio [[Austrija|Austriji]], a 1805-1815. pripojio je svojim posedima u Italiji; 1815-1866. ponovo pripadala Austriji, a 1866. ušla u sastav ujedinjene Italije.

Kako su Mleci bili izvrsni pomorci, veliki dijelovi [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]] i [[KvarnerKvarnerski zaljev|Kvarnera]]a, pa čak i [[Hercegovina|Hercegovine]], bili su u različitim periodima tokom povijesti pod kontrolom Mletačke Republike.

* [[Galla Gaulo|Galla Lupanio]], ([[755]])

* [[Angelo Partecipazio|Angelo Participazio]], ([[809]])

* [[Giovanni I Partecipazio|Giovanni I Participazio]], ([[829]])

* [[Giovanni II Partecipazio|Giovanni II Participazio]], ([[881]])

* [[Orso II Partecipazio|Orso II Participazio]], ([[912]])

* [[Vitale I Michiel|Vital I Michele]], ([[1096]])

* [[Ordelaffo Falier|Ordelafo Faliero]], ([[1102]])

* [[Domenico Michiel|Domenico Michele]], ([[1117]])