Mlazni motor – razlika između verzija

Mlaznim motorom mogao bi se nazvati izum [[GrkGrci|Grka]]a ''Herona Aleksandrijskog'', "'''aeolipile'''", [[Kugla|kugle]] s dvije zakrenute mlaznice okomite na radijus rotacije, koje su ispuštale mlaz vruće pare i tako okretale kuglu. [[Voda]] se zagrijavala u posudi a para se prenosila preko cijevi spojenih s kuglom. Heronov izum u to doba nije prepoznat kao mogućnost korištenja mehaničke sile te je izazvao samo divljenje.

U [[Zrakoplovstvo|zrakoplovstvu]] mlazni je motor na tadašnjem stupnju razvoja bio nedjelotvoran. [[1930-ihe|Tridesetih godina]] počinje se koristiti klipni [[motor]] koji je zadovoljavao tada niske zahtjeve u osobinama [[zrakoplov]]a. Napretkom tehnologije zrakoplove je u daljnjem razvoju ograničavao [[Propeler zrakoplova|propeler]] kojem se brzina okretanja više nije smjela povećavati radi mogućnosti pojave [[Mach|brzine zvuka]] na vanjskim dijelovima krakova što bi uzrokovalo povećanje [[Aerodinamička sila otpora|otpora]], vibracije i lom propelera i motora. Sve to bila je dodatna motivacija za razvoj plinske turbine, uobičajeno nazivane ''mlazni motor''. Za zrakoplovstvo otkriće mlaznog motora značilo je isto što i prvi let [[Braća Wright|braće Wright]].

Prvi pokušaji izrade bili su "hibridni" motori kod kojih je [[vazduh|zrak]] komprimirao ventilator pokretan klipnim motorom. Zrak pod pritiskom zatim se miješao s [[gorivogoriva|gorivom]]m i u komorama izgaranja izgarao te stvarao potisak. Rješenje je traženo u plinskoj turbini čiji će kompresor pokretati energija ispušnih plinova.

[[1929|1929.]] [[Frank Whittle]], pomoćni radnik u izgradnji zrakoplova, ponudio je rješenje za turbo-mlazni motor svojim nadređenima. [[16. 1.|16. siječnja]] [[1930|1930.]] Whittle u [[Engleska|Engleskoj]] objavljuje svoj prvi patent, kod kojeg dvostupanjski osovinski [[kompresor]] opskrbljuje jednostrani centrifugalni kompresor. Kasnije je Whittle svoja istraživanja posvetio samo jednostavnijem centrifugalnom kompresoru.

[[1935|1935.]] [[Hans von Ohain]] počeo je u [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]] rad na sličnom projektu ne znajući za Whittleov rad.

Whittleov prvi motor pogonjen tekućim gorivom pokrenut je u travnju [[1937|1937.]] Motor je imao vlastitu pumpu za gorivo te tako radio neovisno. Događaj koji je Whittleov tim doveo do panike bio je nastavak rada motora i nakon zatvaranja dovoda goriva. Naime, gorivo koje nije uspjelo izgorjeti nakupilo se na donjim dijelovima motora i nastavilo izgarati i nakon gašenja pumpe.

Kako Whittle nije osigurao dovoljne rezerve izgubio je prednost pred Hans von Ohainom. Ohain je svoj dizajn prikazao [[Ernst Heinkel|Ernstu Heinkelu]], tada jednom od najvećih graditelja [[avion]]a koji je odmah prepoznao vrijednosti projekta. U nedavno kupljenoj tvornici motora ''Hirth''. Heinkel je Ohaina i njegovog glavnog mehaničara Maxa Hahna postavio za voditelje novog odjela u kompaniji. Prvi motor pokrenut je u rujnu [[1937|1937.]] godine upotrebljavajući [[vodik]] kao gorivo i sa zrakom pod pritiskom iz vanjskog izvora. Neprekidna istraživanja i promjene u dizajnu rezultirala su motorom na [[benzin]] snage 5 kN pričvršćenim na konstrukciju [[Heinkel He 178]]. S njim je [[27. 8.|27. kolovoza]] [[1939|1939.]] godine sa [[Zračna lukaaerodrom|zračne luke]] ''Marienehe'' uzletio [[pilot]] ''Erich Warsitz''. Heinkel He-178 ušao je u povijest kao prvi mlazni avion.