Velika Moskovska Kneževina – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q170770 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Velika moskovska kneževina''' ({{jez-ru|Velikoe knяžestvo Moskovskoe}}) je bila srednjovekovna [[rusija|ruska]] država koja je postojala od sredine XII veka do [[1547]]. sa centrom u [[Moskva|Moskvi]]. Velika moskovska kneževina je bila naslednik [[Vladimir-SuzdaljVeliko Kneževstvo Vladimira|Moskovske kneževine]] i prethodnik [[Rusko carstvoCarstvo|Ruskog carstva]].
 
== Poreklo ==
Kada su [[Mongoli]] [[Mongolska invazija Rusije|napali]] teritorije [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]], [[Moskva]] je bila beznačajna trgovačka postaja u kneževini [[Veliko Kneževstvo Vladimira|Vladimir-Suzdalj]]. Iako su Mongoli spalili Moskvu u zimu [[1238]]. i opljačkali je [[1239]], udaljenost Moskve i pošumljena oblast su pružali neku sigurnost od mongolskih napada i okupacije, a brojne reke su pružale pristup [[Baltičko more|Baltičkom]] i [[Crno more|Crnom moru]] i regionu [[Kavkaz (region)|Kavkaza]]a.
 
Moskva se u letopisima prvi put spominje 1147. godine. U to doba ona je bila tek jedno utvrđenje na južnom obodu suzdaljske teritorije. Moskovska kneževina tada nije obuhvatala ni ceo izvor reke Moskve ni njeno ušće. Pored ovog finskog imena, Moskva je bila poznata i kao Kučkovo. Jurij Dolgoruki se smatra osnivačem Moskve, dok je prvi Kremlin podignut 1156. godine.
Red 25:
Reforme svetog Sergeja su bile okidač za kulturnu revoluciju, iskazanu kroz ikone i freske monaha [[Andrej Rubljev|Andreja Rubljeva]]. Sergejevi sledbenici su osnovali na stotine manastira uključujući i [[Kirilo-Belozerski manastir|Belozero]] i [[Solovetski manastir|Solovski]], u udaljenim i negostoljubivim predelima. Pored kulturne uloge, ti manastiri su bili veliki zemljoposednici, koji su mogli da kontrolišu ekonomiju obližnjih regija, a ukupno gledajući, oni su bili isturene baze koje su širile uticaj Moskve na obližnje kneževine i republike. Još jedan faktor odgovoran za širenje Velike moskovske kneževine je bila činjenica da je svakog vladara nasleđivao njegov sin, dok su okolne kneževine bile mučene dinastičkim borbama i podeljene u još manje oblasti. Samo su bočni ogranci moskovske dinastije, koju je predstavljano [[Vladimir od Sepuhova]] i njegovi naslednici, bili čvrsto vezani uz moskovsku kneževinu.
 
Stanje se promenilo sa početskom vladavine naslednika Vasilija I, [[VasilijVasilije II., veliki knez Moskve|Vasilija II]]. Njegov ujak [[Jurij od Zvenigoroda]] je počeo da traži presto i [[Monomahova šapka|krunu]]. Izbio je žestok sukob koji je harao državom tokom cele njegove vladavine. Nakon Jurijeve smrti 1432, njegove zahteve su nastavili da traže njegovi sinovi [[Vasilij Kosoj]] i [[Dmitri Šemijaka]], koju su vodili Veliki feudalni rat sve do [[1450e|1450ih]]. Iako je bio isteran iz Moskve u nekoliko navrata, zarobljen od strane [[Olug Moksamat|Oluga Moksamata]] iz [[Kazanj]]a i oslepljen [[1446]], Vasilij II je na kraju uspeo da pobedi svoje neprijatelje i prepusti prestvo svom sinu. Na njegovo insistiranje, domaći episkop je izabran za moskovskog mitropolita, što je dovelo do autokefalnosti Ruske pravoslavne crkve od [[Vaseljenska patrijaršija|carigradskog patrijarha]] 1448.
 
== Ivan III ==
Red 31:
Širenje Velike kneževine u O14. i 15. veku je pratilo unutrašnja konsolidacija. Do 15. veka vladari Velike moskovske kneževine smatrali su celu teritoriju Rusije svojim kolektivnim imanjem. Brojni polu-nezavisni knezovi, potomci [[dinastija Rjurikovića|Rjurikovića]] su i dalje tražili neke teritorije, ali je [[Ivan III Veliki]] (vladao 1462-1505) primorao slabije knezove da prihvate velikog moskovskog kneza i njegove potomske kao neosporne vladare koji kontrolišu vojna, pravna i spoljašnja pitanja.
 
Velika moskovska kneževina je dobila pun suverenitet nad značajnim delom etnički ruskih zemalja do 1480. kada se vladavina [[Tatari|tatarske]] Zlatne horde zvanično okončala [[Veliko stajanje na revi Ugri|Velikim stajanjem na reci Ugri]] i do početka 16. veka sve te zemlje su ujedinjene, uključujući Novgorodsku republiku i [[Velika tverska kneževina|Veliku tversku kneževinu]]. Putem nasleđivanja Ivan III je uspeo da zagospodari važnom [[Rjazanjska kneževina|Rjazanjskom kneževinom]], a knezovi [[Rostov]]a i [[Jaroslavlj]]a su se dobrovoljno počtinili Ivanu III. Severozapadni [[Pskovska republika|grad Pskov]] je ostao nezavistan tokom tog perioda, ali ga je kasnije osvojio Ivanov sin [[Vasilije III., veliki knez Moskve|Vasilij III]] (vladao 1505-1533).
 
Nakon što je konsolidovao jezgro Rusije pod svojom vlašću, Ivan III je postao prvi vladar Velike moskovske kneževine koji je uzeo titulu cara i ''vladara svih Rusa''. Ivan se borio sa moćnim severoistočnim susedom i rivalom Litvanijom za kontrolu nad [[gornje kneževine|polunezavisnim bivšim kneževinama]] Kijevske Rusije u gornjim tokovima reka [[Dnjepar]] i [[Severski Donjec|Donjec]]. Uprkos prebegu nekoliko knezova, graničnim sukobima i [[rusko-litvanski rat|dugom neodlučenom ratu]] sa Litvanijom koji se okončao 1503, Ivan III je uspeo da proširi državu na zapad i tri puta je uveća tokom svoje vladavine.
Red 53:
== Vidi još ==
* [[Kijevska Rusija]]
* [[Rusko Carstvo|Rusko carstvo]]
{{Commonscat|Muscovy}}