Vandali – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 69 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q42211 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
'''Vandali''' su bili istočnogermansko pleme koje je 406. upalo na teritoriju [[Rimsko
== Poreklo ==
[[Datoteka:Przeworsk2.PNG|right|200px|thumb|Zeleno polje označava prževorsku kulturu u prvoj polovini 3. veka. Crveno polje označava Velbarsku kulturu koja se identifikuje sa [[Goti]]ma, žuto baltičku kulturu, a ružičasto Debzin kulturu. Purpurna boja označava [[Rimsko Carstvo|Rimsko carstvo]].]]
U [[19.
Na osnovu sličnosti imena pretpostavljalo se da su Vandali bili poreklom iz [[Norveška|Norveške]] (Hallingdal), [[Švedska|Švedske]] (Vendel) ili [[Danska|Danske]] (Vendsyssel). Pretpostavlja se da su Vandali prešli Baltik i došli na teritoriju današnje Poljske u 2. veku st. e., dok su se u Šleziji naselili oko 120. godine st. e. Rimski istoričar [[Tacit]] je u svom spisu ''Germanija'' zabeležio prisustv Vandala između reka Odre i Visle [[98]]. godine. Prema [[Jordanes]]u Vandali i [[Rugijci]] su dolaskom Gota naterani na dalju seobu. Ukoliko prihvatimo identifikaciju Vandala sa Prževorskom kulturom ova Jordanesova vest bi se mogla posmatrati kao verodostojna pošto je u nekim delovima prvobitne rasprostranjenosti Prževorska kultura zamenjena Velbarskom čiji su nosioci bili Goti.
Red 13:
== Istorija ==
Vandali su bili podeljeni u dve plemenske grupe [[Silinzi|Silinge]] i [[Hazdinzi|(H)asdinge]]. U vreme [[Markomanski
Po Jordanesu, Vandali su došli u sukob sa Gotima u vreme vladavine rimskog cara [[Konstantin Veliki|Konstantina I Velikog]] (306.-337.). Na teritoriji na kojoj su Vandali živeli istočni susedi su im bili Goti, zapadni [[Markomani]], severni [[Hermunduri]], a na jugu granicu je predstavljala reka Dunav. Gotski kralj Geberih je porazio i pogubio vandalskog vladara Visimara i nakon toga su poraženi Vandali zatražili od rimskih vlasti da im dozvoli naseljavanje na rimskoj teritoriji. Car Konstantin je oko 330. dozvolio Vanadlima da se nasele na desnoj obali Dunava u provinciji Panoniji. Na toj teritoriji Vandali su živeli narednih šezdesetak godina.
Kralj [[Gajzerik]] je nakon poraza od Franaka početkom 5 veka, pod vrhovnim zapovjedništvom Alana i zajedno s krenuo na Zapad. Deo Silinga im se priključio nešto kasnije. Negde u to vreme Hasdinzi su već primili [[hrišćanstvo]]. U vreme cara [[Valens]]a (364.-378.), Vandali su, poput Gota nešto ranije, primili hrišćanstvo u obliku arijanskog učenja koje je osuđeno kao jeretičko na [[Prvi
[[Datoteka:Grandes invasions Empire romain-sh.svg|400px|right|thumb|'''Invazije na Rimsko carstvo od 100. do 500. godine'''.
Red 25:
=== Invazija ===
Vandali su putovali na zapad duž Dunava, bez mnogo teškoća, sve dok na [[Rajna|Rajni]] nisu naišli na [[Franci|Franke]] koji su štitili rimske granicu na području današnje Belgije i Holandije. [[Godigisel]] i navodno 20 000 Vandala su poginuli u bici, tako da su morali priznati vrhovnu vlast Alana s kojima su [[31.
=== Iberija ===
U oktobru [[409]] su prešli [[Pirineji|Pirineje]] i ušli na Iberijskog poluostrvo gde su osvojili severozapad i jug poluostrva, odnosno Galiciju i Betiku. Alani su pak naseljeni na zapadu i centru Pirinejskog poluostrva, a Svevi na severozapadu. Prilike su se zakomplikovale dolaskom rimsko[[
=== Afrika ===
Red 36:
[[Datoteka:Vandal alan kingdom 526.png|thumb|200px|left|Kraljevina Vandala u Africi]]
Gunderiha je nasledio 427. njegov brat [[Gajzerik]] koji se pokazao kao najveći vandalski kralj. Pod pritiskom Vizigota, a možda i na poziv odmetnutog rimskog vojskovođe [[Bonifacije (rimski vojskovođa)|Bonifacija]], Gajzerik je izgradio flotu i rešio da povede svoj narod u Afriku. Vandali su prešli Gibraltarski moreuz 429. i počeli da napreduju ka istoku prema [[
U svojoj novoj domovini arijanski Vandali su zatekli romanizovano stanovništvo podeljeno na sledbenike nikejskog pravoslavlja i donatizma. Verske razlike su bile stalni izvor unutrašnjih raѕzmirica u Vandalskoj kraljevini pošto su vandalski vladari, osim [[Hilderiha]], u manjoj ili većoj meri progonili pravoslavne. Članovi klira su slati u progonstvo, manastiri raspušteni, a pravoslavna većina je bila pod konstantnim pritiskom. Iako pravoslavlje nije bilo pod zvaničnom zabranom, osim poslednjih meseci [[Hunerih]]ove vladavine, pravoslavnom sveštenstvu je uskraćeno pravo na episkopat, a takođe im je bilo zabranjeno da vrše preobraćivanje arijanskih Vandala.
Red 44:
{{main|Pljačka Rima (455)}}
Nakon naseljavanja Afrike Gajzerik je sve do svoje smrti 477. godine predvodio smele pljačkaške pohode po Sredozemlju. Ubistvo cara [[Valentinijan III.|Valentinijana III]] [[16.
=== Privremena konsolidacija ===
Red 68:
[[Hilderih]] (523.-530.) je od samog početka vladavine bio nepopularan među vandalskom aristokratijom. Po majci unuk cara Valentinijana III, Hilderih je prihvatio nikejsko pravoslavlje i odbacio arijanstvo i negovao je prijateljske odnose sa istočnorimskim dvorom u Konstantinopolju. Vandalski plemići su ga smatrali za isuviše romanizovanog i nevičnog državničkim poslovima. U borbu protiv odmetnutih Berbera Hilderih je prvo poslao rođaka Hoamera, a pošto se ovaj pokazao neuspešnim, dezigniranog prestolonaslednika [[Gelimer]]a. Nakon što je Gelimer pobedio Berbere pridobio je podršku arijanske aristokratije i svrgnuo svog rođaka Hilderiha.
Nakon ovog prevrata [[
Ipak, iz svojih pustinjskih pribežišta Gelimer i njegovi ljudi su nastavili sa otporom sve dok im[[15.
=== Spisak kraljeva ===
Red 90:
{{main|vandalizam}}
Termin ''vandalizam'' se danas najčešće koristi kako bi se ukratko opisalo svako bezrazložno razaranje, pre svega umetničkih dela, ali i drugih materijalnih dobara (u tom smislu govori se o vandalizmu sportskih navijača, demonstranata, raznih paravojnih jedinica i sl.). Sam termin je bio nepoznat u antičko i srednjevekovno vreme, ali tokom perioda renesanse i docnije prosvećenosti učeni krugovi su počeli da idealizuju antičku grčko-rimsku kulturu i potcenjivački posmatraju srednjevekovne civilizacije. Naročito su preuveličavane razmere razaranja i štete po kulturu i umetnost koju su antičkom svetu naneli Huni, Goti i Vandali (odatle pogrdan naziv za srednjevekovnu umetnost 12.-14. veka - gotička umetnost). Glagol ''vandalizovati'' (''vandalisme'') potiče iz francuskog jezika i prvi ga je upotrebio Anri Gregoar, biskup Bloa, početkom 1794. poredeći ponašanje francuske republikanske vojske sa Vandalima prilikom pljačke Rima 455. godine. U svetlu poznoantičkih izvora ne može se tvrditi da su pohodi Vandala bili išta razorniji od sličnih poduhvata Huna, Gota ili samih [[
== Vanjski link ==
|