Vakuum – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: mijenja Kategorija:Fizička hemija u Kategorija:Fizička kemija |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
[[Datoteka:Magdeburg.jpg|thumb|right|250px|Jedan od značajnih prikaza osobitosti vakuuma prikazao je [[1654]]. Oto von Gerike sa Magdeburškim konjima, koji nisu mogli rastaviti metalnu vakuumsku kuglu.]]
'''Vakuum''' je [[prostor]] bez [[materija|materije]]. Sama reč „vakuum“ je latinskog porekla, od latinskog vacuus (prazan). [[Tlak|Pritisak]] u vakuumu je mnogo niži od atmosferskog pritiska, i u idealnom slučaju teži pritisku od nula [[paskal]]a.
Najviši (najdublji) vakuum se nalazi u [[
Njegova industrijska primena započinje u [[20. vijek|XX
Vakuum se može proizvesti tako što se iz nekog zatvorenog prostora pomoću tzv. [[vakuum-pumpa|vakuum-pumpe]] izvuče sav [[gas]].
== Osobine vakuuma i njegova primena: ==
Kroz vakuum se prostiru [[svjetlost|svetlost]], čestice, čvrsta tela, električno i magnetsko polje, ali ne i zvuk — za prostiranje [[zvuk]]a potrebna je materija. Toplota se kroz vakuum prostire zračenjem (elektromagnetni talasi iz infracrvenog dela spektra), ali ne i provođenjem. Provođenje toplote se odvija preko materijalnih nosilaca te je u prostoru niskog pritiska znatno slabije, otuda primena vakuuma u [[termos]]ima.
[[Datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|thumb|right|U sijalici vlada delimični vakuum, sa tragovima argona umesto vazduha da bi se očuvalo volframsko vlakno.]]
Red 25:
Van planetarnih atmosfera, pritisak fotona i drugih čestica sa Sunca postaje značajan. Svemirski brodovi mogu biti „gurani“ sunčevim vetrom, međutim, za to su planete previše masivne. Postoje ideje o međuplanetarnoj plovidbi, pomoću sunčevog jedra, sa pogonom na sunčev vetar.
Vidljivi svemir ispunjen je i ogromnim brojem [[foton]]a iz [[kosmičko pozadinsko zračenje|kosmičkog pozadinskog zračenja]] i sasvim moguće, isto tako velikim brojem [[neutrino|neutrina]]. Temperatura prostora je oko 3 [[Kelvin
Dok je kosmički prostor uvek bio dovođen u vezu sa vakuumom, raniji fizičari su podržavali ideju o postojanju nevidljivog etra, prenosioca svetlosti, koji ispunjava međuzvezdani prostor.<ref>R. H. Patterson, ''Ess. Hist. & Art 10'' 1862</ref> S druge strane Vilijam Kruks ({{jez-eng|William Crookes}}) je [[1891]]. godine zabeležio: „oslobađanje okludovanih gasova u vakuum kosmičkog prostora“<ref>William Crookes, The Chemical News and Journal of Industrial Science; with which is Incorporated the "Chemical Gazette." ([[1932]])</ref>. Čak i do [[1912]]. godine, astronom Vilijam Henri Pikering ({{jez-eng|William Henry Pickering}}) je komentarisao: {{citat|Dok međuzvezdani absorbujući medijum može biti jednostavno etar, osobine gasova i slobodnih gasnih molekula sigurno se tamo mogu uočiti}}<ref>Pickering, W. H., "[http://articles.adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-iarticle_query?1912MNRAS..72..740P Solar system, the motion of the, relatively to the interstellar absorbing medium]" (1912) ''Monthly Notices of the Royal Astronomical Society'' 72: 740</ref>
Red 39:
Mnoge osobine zadržavaju vrednosti različite od nule kada sa vakuum primiče idealnom. Te idealne fizičke konstante nazivaju se konstantama slobodnog prostora. Nekoliko najosnovnijih su:
* [[Brzina svjetlosti|Brzina svetlosti]] teži ka 299.792.458 m/s, ali je uvek niža
* [[Indeks prelamanja]] približava se vrednosti 1,0 ali je uvek veći
* [[Dielektrična konstanta]] (<math>\varepsilon_0</math>) teži ka 8,8541878176x10<sup>-12</sup> [[Farad]]a po metru (F/m).
| |||