Bahreinska tvrđava – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: mijenja Kategorija:Utvrde u Kategorija:Utvrđenja
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2:
|ime mjesta = Qal'at al-Bahrain - drevna prijestolnica i luka Dilmuna
|slika = Bahrain Fort 8.jpg
|godina = [[2005|2005.]] <small>(29. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
Red 16:
}}<small>Lokacija Bahreinske utvrde u Bahreinu</small></center>
}}
'''Utvrda Bahrein''' ([[arapski jezik|arapski]]: قلعة البحرين‎, ''Qal'at al-Bahrain''), poznata i kao '''Portugalska utvrda''' (''Qal'at al-Burthugal''), ali i '''Utvrda [[Nader-šah Afšar|Nader-šaha]]''', [[iran]]skog šaha, [[arheologija|arheološki]] je lokalitet u [[Bahrein]]u. Sastoji se od [[humak|humka]] oko [[utvrdafortifikacija|utvrđenog]] naselja kojeg su kontinuirano obnavljali njegovi stanovnici od 2300. pr. Kr. do 18. stoljeća, uključujući strane vladare poput [[PerzijanciPersijanci|Perzijanaca]] i [[Portugalci|Portugalaca]]. Između ostalog, ovo naselje je bilo prijestolnica drevne kulture [[Dilmun]], a u nedavnoj prošlosti je bila Portuglaskom utvrdom. Zbog toga je ovo naselje upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2005. godine kao "primjer ''tella'' (pustinjska [[gradina]]) - vještaćkog humka na kojemu se nalazi više slojeva ljudskih naselja od 2300. pr. Kr. do 16. stoljeća".<ref>[http://www.omanet.om/english/tourism/eco/falaj.asp?cat=tour&subcat=ecoo1 Sustavi faladža i izvori vode] na stranicama Ministarstva informiranja sultanata Oman {{en icon}} Preuzeto 2. svibnja 2011.</ref>
 
==Odlike==
Red 22:
Qal'at al-Bahrain ima promjer od 300 x 600 metara i oko 25 % lokaliteta je iskopano i istraženo, te su otkrivene građevine različitih oblika koje svjedoče o različitim namjenama: stambene, javne, trgovačke, vjerske i vojne. One zajedno s obližnjom lukom svjedoče o važnosti koju je ovo naselje imalo stoljećima.
 
Najniži sloj sa stambenim naseljem i gradskim zidinama je iz oko 2200. pr. Kr. i pripadaju kulturi Dilmun, jedne od najvažnijih drevnih kultura u ovom području koja je poznata samo iz [[sumer]]skih tekstova. Do 1450. pr. Kr. ovdje su [[Kasiti]] izgradili [[palačapalata|palaču]] u kojoj je pronađeno mnogo glinenih pločica s [[klinasto pismo|klinastim pismom]]. Jedna jedina je dairana u "četvrtu godinu vladavine kralja Aguma", za kojega se pretpostavlja da je [[babilon]]ski kralj [[Agum III.]]<ref>B. André-Salvini i P. Lombard, ''La découverte de épigraphique Qal'at al-Bahrain: un jalon pour la chronologie de la phase dans le Golfe arabe moyen Dilmoun'', odlomci iz seminara arapskih studija 27., 1997., str. 167.</ref>. Za vladavine babailonskog kralja [[Burna-Buriaš]]a poznato je ime upravitelja ovog naselja, Ili-ippašra iz [[NipurNippur|Nipura]]a. Kada je naposlijetku palača izgorjela, gradom se vjerojatno upravljalo iz [[Failaka]]. U slojevima od 10. do 5. stoljeća pr. Kr. otkrivene su druge vile sa sanitarnim objektima, te nekropole ispod podova kuća.
 
Naselje je bilo gusto naseljeno čak i u [[Helenizam|helenizmu]] (3. stoljeće pr. Kr.), ali ovi slojevi nisu dovoljno istraženi. Iz tog vremena potječe utvrda promjera 51,5 x 51,5 metara, koja se povezuje sa [[Sasanidi]]ma.