Uskršnja hronika – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 12 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1087874 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''''Uskršnja hronika''''' ''(Chronicon Paschale)'', takođe poznata i kao '''[[Aleksandrija|Aleksandrijska]] hronika''' ''(Chronicum Alexandrinum)'' ili '''[[CarigradIstanbul|Carigradska]]ska hronika''' ''(Chronicum Constantinopolitanum)'', jeste konvencionalno ime za [[Vizantijaвизантијско царство|vizantijsku]] [[Svetska hronika|svetsku hroniku]] iz [[7. vekvijek|7. veka]]. Njeno ime potiče iz sistema [[Hrišćanstvo|hrišćanske]] [[Hronologijakronologija|hronologije]] zasnovanoga na [[Uskršnji ciklus|uskršnjem ciklusu]]. Napisana je na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]], a njen autor ju je naslovio: "Pregled događaja (ἐπιτομή) od prvoga čoveka [[Adam i Eva|Adama]] do 20. godine vladavine presvetoga [[IraklijeHeraklije|Iraklija]]".
 
Ovo monumentalno [[Hronografija|hronografsko]] delo, koje je dakle obrađivalo vreme od Adama do [[629]], sastvljeno je između [[630]]. i [[640]]. godine. Tih godina vodila se živa polemika oko crkvenog [[kalendar]]a, što se dešavalo i ranije, naročito u [[4. vekvijek|4. veku.]] Jedno od glavnih pitanja bilo je izučavanje tačnog datuma [[uskrs]]a. Izraz tih polemika jeste i ova hronika. Ona se, međutim, od sličnih spisa odvaja po tome što su u njoj spojene kalendarske rasprave sa hroničarskim zabeleškama. Sastavljač, čije ime nije poznato, pripadao je [[Crkvahrišćanska crkva|crkvenom]] kleru. Njegovo delo je kompilacija, koja prepisuje, mada sa manje zbrke nego [[Jovan Malala]], razne izvore: za najstarije vreme ''[[Biblija|Bibliju]]'' i [[Sekst Julije Afrikanac|Julija Afrikanca]], a za vreme [[Rimska Republika|rimske republike]] [[EvsevijeEuzebije iz Cezareje|Evsevijeve]]ve ''Kanone'', ''[[Spisak konzula Rimske republikeRepublike|Fasti consulares]]'', ''Acta martyrum'', aleksandrijske i [[Antiohija|antiohijske]] ''Tabulae paschales'' itd.
 
U sadržaj ove hronike ulaze, pre svega, suva nabrajanja biblijskih otaca, proroka, sveštenika i kraljeva, [[Asirija|asirskih]] i [[Babilonija|vavilonskih]], [[Persijaperzija|persijskih]], aleksandrijskih, [[Rimskorimsko carstvoCarstvo|rimskih]] i vizantijskih vladara, [[Antički Rim|rimskih]] [[konzul]]a, svih poznatih naroda kao [[Noje]]vih potomaka, velikih reka, planina, gradova itd. Osim toga, iako manje nego kod Malale, beleže se [[zemljotrespotres|zemljotresi]]i, [[Pomračenjepomrčina Sunca|pomračenja Sunca]], poplave, epidemije [[Kuga|kuge]], glad, požari. Zatim, dvorske spletke i ubistva, ženidbe, darovi narodu od raznih careva, progoni hrišćana, podvizi i čuda mučenika, borbe sa [[Jereshereza|jereticima]], pobune gradskih dema, javne proslave, zasedanja [[sinod]]a, carske izgradnje [[Crkvahrišćanska crkva|crkava]], [[Termerimske terme|javnih kupatila]] itd. I najzad, relativno mali broj mirakula i naivnih [[etimologija]]. Stil hronike je dosta primitivan i neizgrađen. Primenjen je vizantijski način računanja vremena, iako sa neznatnom razlikom od prave vizantijske ere.
 
''Uskršnja hronika'', kao i Malalina, bila je mnogo čitana u vizantijskom svetu. Bila je korišćena i kod [[Južnijužni SloveniSlaveni|južnih Slovena]]. Međutim, kao izvor za vizantijsku istoriju ovo delo nema veliku vrednost.
 
==Vanjski linkovi==