Mikenska Grčka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m razne ispravke
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2:
 
[[image:MaskAgamemnon.png|200px|right|thumb|Mikenska pogrebna maska, poznatija kao "[[Agamemnon]]ova maska"]]
'''Mikenska Grčka''', poslednja faza [[Bronzanobrončano doba|bronzanog doba]] u [[antička Grčka|antičkoj Grčkoj]], je istorijski period [[Homer]]ovih epova i mnoge druge [[Grčka mitologija|grčke mitologije]]. Mikenski period je dobio svoje ime po arheološkom nalazištu [[Mikena]] u severoistočnoj [[Argolida|Argolidi]], na [[Peloponez]]u. [[Atena|Atina]], [[Pylos|Pilos]], [[Teba]] i [[Tirin]] su takođe značajni mikenski gradovi.
 
Oko [[1400.-e pne.|1400. god pne.]] [[minojska civilizacija]] je počela da opada. Godinama [[Krit]] je trpeo napade [[Mikenci|MikenacaMikena]]ca, naroda sa kopna [[Antička_Grčka|Grčke]]. Kada više nije mogao da se brani grad je [[Knosos]] je spaljen i osvojen.
 
Mikenci su bili narod sa kopna Grčke. Njihov najveći i glavni grad zvao se [[Mikena]]. Mikenci su bili znatno manje civilizovaniji od [[Minojci|Minojaca]], međutim minojska kultura preneta je na kopno i tamo unapređena. Iz minojske kulture nastala je mikenska. Mikenci su gradili velike palate, sahranjivali mrtve u grobnice od kamena, preuzeli su pismo od Minojaca i smanjili broj slova na 90.
 
Krajem [[12. vijek pne.|XII vek]]a Mikena je poražena od strane [[DorciDorani|Doraca]], naroda kojeg nije zanimala kultura, već samo uništavanje i ratovi.
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Mycenaean culture}}