Migracija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 5:
[[Datoteka:Map-of-human-migrations.jpg|250px|right|thumb|Karta prahistorijskih seoba čovjeka temeljena na istraživanjima mitohondrijske DNK među potomcima nekadašnjih migranata]]
'''Migracija''' ili '''seoba''' je izraz kojim se opisuje fizičko kretanje [[čovjeka|ljudi]] iz jednog područja u drugo, najčešće preko velikih udaljenosti i/li u velikim grupama. Kroz historiju su se migracije događale u obliku dobrovoljnih migracija unutar jedne oblasti ili između više njih, te [[prisilna migracija|prisilnih migracija]] (koje uključuju fenomene kao [[trgovina roblje|trgovinu robljem]] i [[etničko čišćenje]]). Ljudi koji se nalaze u migraciji se nazivaju ''migranti'', a ovisno o kontekstu [[emigracija|emigranti]] (iseljenici), [[imigracija|imigranti]] (useljenici) ili [[doseljenik|doseljenici]].
Migracije su imale značajan uticaj na ljudsku [[historija|historiju]], bilo u obliku brzog osvajanja, bilo kroz postepenu kulturnu infiltraciju (za što se kao primjer navodi [[pad Rimskog Carstva|pad Zapadnog Rimskog Carstva]]); migracije u obliku [[kolonizacija|kolonizacije]] su, pak, značajno izmijenile svijet (bilo da je riječ o prahistorijskim kolonizacijama, bilo kolonizacijama Amerika i Australije u novijem dobu). [[Populaciona genetika]], odnosno tehnike čije je pionir [[Luigi Luca Cavalli-Sforza]], je u 20. vijeku počela objašnjavati historijske obrasce ljudskih migracija.
U današnjem svijetu se obično razlikuju četiri glavna tipa migracije:
|