Verzija na datum 11 mart 2013 u 16:01 uredi Legobot (razgovor \| doprinos) 53.537 izmena m Bot: Migrating 1 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q8750 (translate me) ← Starija izmjena		Verzija na datum 17 juni 2013 u 11:05 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 4: \| slika_širina = 250px \| naslov = \| datum_rođenja = [[22. 9.\|22. rujna]] [[1791]]. \| mjesto_rođenja = {{flagicon\|VB}} [[Newington Butts]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] \| datum_smrti = [[25. 8.\|25. kolovoza]] [[1867]]. \| mjesto_smrti = {{flagicon\|VB}} [[Hampton Court]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] \| prebivalište = Red 24: \| fusnote = }} '''Michael Faraday''' ([[Newington Butts]], [[22. 9.\|22. rujna]] [[1791]]. - [[Hampton Court]], [[25. 8.\|25. kolovoza]] [[1867]].) je bio [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|britanski]] znanstvenik (fizičar i kemičar) koji je odgovoran za mnoga otkrića na području [[elektromagnetizam\|elektromagnetizma]] i [[elektrokemija\|elektrokemije]]. Izumio je i prvi oblike stroja koji je kasnije postao [[Bunsenov grijač]], neizostavni dio u laboratorijima kao izvor topline. Michael Faraday bio je velik znanstvenik. Neki povjesničari znanosti nazivaju ga velikim eksperimentalistom u povijesti znanosti. Njegova influencija jako je doprinijela, da je elektrika važan dio tehnike. [[SI ~~izvedene~~izvedena ~~jedinice~~jedinica\|Fizička jedinica]] za [[Električni kapacitet\|kapacitet]], [[farad]] ('''F''') nazvana je u njegovu čast. == Početak karijere i djetinjstvo == Red 33: Sa devetnaest godina Faraday je studirao kod priznatih kemičara Sir [[Humphry Davy\|Humphrya Davya]], predsjednika ''Royal Society'' i [[John Tatum\|Johna Tatuma]] osnivača '' City Philosophical Society''. Nakon što je Faraday poslao Davyu, on mu je rekao da će ga držati na umu, no da se još uvijek drži knjigovodstva. Nakon što je Davy oštetio vid pri pokusu sa [[dušikov triklorid\|dušikovim trikloridom]] soš poznatijim kao [[trikloramin]] postavio je Faradaya za tajnika. Kad je [[John Payne]] iz '' Royal Society'' dobio otkaz, Davy je predložio Faradaya kao laboratorijskog asistenta. Faraday je jedva dočekano napustio svoj posao kao knjigovođa iz razloga jer je njegov radnik, [[Henry de la Roche]], bio nervozan. U takvom društvu gdje su staleži imali važnost, Faraday se nije smatrao gentelmanom. Još se govorilo da je Davyeva žena [[Humphry Davy\|Jane Apreece]] Faradaya tretirala kao seljaka te ga je tjerala da sjedi sa služničadi. No ne zadugo je Faraday nadmašio Davya. == Znanstvena karijera == [[Datoteka:M Faraday Lab H Moore.jpg\|thumb\|270px\|Michael Faraday u svom laboratoriju.]] Njegovi najveći i najpoznatiji radovi bili su s elektricitetom. Nakon otkrića [[Danska\|danskog]] kemičara pod imenom [[Hans Christian Ørsted]], potaknula je Davya i [[William Hyde Wollaston\|Wollastona]] da [[1821]]. pomoću Ørstedovog elektromagnetizma pokušaju konstruirati električni motor, no u tome nisu uspjeli. Faraday, je nakon diskusije s tom dvojicom počeo raditi na dva stroja koja su radila na principu takozvane [[elektromagnetska rotacije\|elektromagnetske rotacije]]: neprestana kružna rotacija oko kružne magnetske sile zavezane oko žice. Žica koja ga produžuje u [[živa ~~(element)~~\|živu]] s magnetom unutra rotirala bi se oko magneta pomoću struje iz električne baterije. Taj izum poznat je kao [[homopolarni motor]]. Ovi su eksperimenti i izumi bili osnova moderne [[elektromagnetska tahnologija\|elektromagnetske tehnologije]]. No onda je počinio pogrešku. Svoj eksperiment je izdao prije pokazivanja Wollaston] i Davyu što je bio uzrok njegovog povlačenja s područja elektromagnetizma na nekoliko godina. Nakon deset godina, [[1831]]. započela je serija njegovih eksperimenata u kojoj je otkrio [[elektromagnetska indukcija\|elektromagnetsku indukciju]], no taj eksperiment zasijenjen je otkrićem drugog znanstevnika pod imenom, [[Francesco Zantedeschi]]. On je otkrio da ako provuče magnet kroz krug od žice da će se magnet zadržati sredini kruga. Red 43: Njegove dokazale su da ako mijeǌamo magnetsko polje dobijamo električno polje. Ova je teorija metematički nazvana [[Faradayev zakon]], a kasnije je postala jedna od četiri [[Maxwellove jednadžbe]]. To je na kraju generalizirano i nazvano [[teorija polja]]. Faraday je to iskoristirao da konstruira [[električni dinamo]], preteču modernog [[električni generator\|generatora]]a. Faraday je govorio da se [[elektromagnetski val]]ovi šire u praznom prostoru konduktora, no taj ekperiment nikad nije dovršio. Faradayev koncetpt linija koje su bile uočljive iz elektrifciranih tijela i magneta omogućio je pregled električnih i magnetskih polja. Taj mentalni model bio je prekretnica u uspjehu konstruiranja [[elektromehanički strojevi\|elektromehaničkih strojeva]] koji su dominirali u [[inženjering]]u u [[19. ~~stoljeće~~vijek\|XIX. stoljeću]]. faraday se bavio i [[kemija\|kemijom]], a tu je otkrio nove supstance, oksidacijske brojeve i način kako plinove pretvoriti u tekućinu. Također je otkrio zakone [[elektroliza\|elektrolize]] i popularizirao [[anoda\|anode]], [[katoda\|katode]], [[elektroda\|elektrode]] i [[~~ion~~jon\|ione]]e. Godine [[1845]]. otkrio je ono što danas nazivamo [[Faradayev efekt]] i fenomen imenovan [[diamagnetizam]]. Smjer polarizacije linearno polariziranog svjetla propušten kroz meterijalnu sredinu može biti rotiran pomoću aplikacije vanjskog magnetskog polja postavljen u pravom smjeru. U svoje bilježnicu je napisao:<br /> Red 70: Faraday je [[1821]]. oženio [[Sarah Barnard]], no nisu imali djece. Upoznali su se u '' Sandemanian church''. Preminuo je u svojoj kući u [[Hampton Court]], [[25. 8.\|25. kolovoza]] [[1867]]. == Vidi još == * [[Faradayjeva konstanta\|Faradejeva konstanta]] == Eksterni linkovi == {{Commonscat}}

Michael Faraday – razlika između verzija