Razlike između izmjena na stranici "Mezozoik"

Dodan 91 bajt ,  prije 8 godina
m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: Migrating 60 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q83222 (translate me))
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
Era '''mezozoika''' je jedna od tri [[geološka hronologijakronologija|geološke ere]] [[fanerozoik|fanerozojskog]] [[eon (geologija)|eona]]. Podjela vremena na ere je počela sa [[Giovanni Arduino|Giovannijem Arduinom]] u [[18. vijek]]u, iako je originalno ime za današnji mezozoik bilo "sekundar" (s time da je moderna era bila nazvana [[tercijar]]). Smješten između [[paleozoik]]a i [[kenozoik]]a, mezozoik znači "srednje životinje" na [[grčki jezik|grčkom]]: ''meso'' za srednje i ''zoo'' za [[životinje]]. Često se zova "Doba srednjeg života" ili "Doba dinosaura", prema fauni koja je dominirala u to vrijeme.
 
Mezozoik je bio vrijeme [[tektonskelitosferne ploče|tektonske]], [[klima]]tske i [[evolucija|evolucijske]] aktivnosti. Kontinenti su se postupno mijenjali od stanja međusobne povezanosti prema njihovoj današnjoj konfiguraciji; ova podjela je dovela do [[specijacija|specijacije]] i drugih važnih evolucijskih događaja. Klima je bila dosta topla kroz cijeli period te je imala važnu ulogu pri evoluciji i diversifikaciji novih [[životinje|životinjskih]] vrsta. Pred kraj ere već je postojala osnova modernog života.
 
== Geološki periodi ==
* [[Kreda (period)|kreda]] (144.2 Ma do 65.5 Ma)
 
Donja (trijaska) međa je određena [[Permijsko-trijasko masovno izumiranje|permijsko-trijaskim izumiranjem]], tokom koga je 90% morskih vrsta i oko 70% kopnenih kičmenjaka [[izumiranje|izumrlo]]. To se isto tako naziva "Velikim umiranjem" s obzirom da predstavlja najveće masovno izumiranje u istoriji. Gornja (kredna) međa je određena [[Kredno-tercijarno masovno izumiranje|Kredno-tercijarnim (KT) izumiranjem]], za koje se pretpostavlja da je stvorilo [[Chicxulub Crater|krater Chicxulub]] na [[poluotok Yucatán|poluotoku Yucatan]]. Oko 50% svih rodova je izumrlo, uključujući sve dinosaure osim [[ptica]].
 
== Tektonika ==
Općenito govoreći, mezozojska era je obilježena povećanom tektonskom aktivnošću. Počela je kada su sva svjetska kopnena masa bila spojena u [[superkontinent]] zvan [[Pangea]]. Pangea se postepeno razdvajala na sjeverni kontinent - [[Laurazija|Lauraziju]] - i južni kontinent - [[GondwanaGondvana|Gondwanu]]. Pred kraj ere, ovi kontinenti su se radvojili u njihove današnje oblike. Laurazija je postala [[Severna Amerika|Sjeverna Amerika]] i [[Eurazija]], dok se Gondwana razbila na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], [[Afrika|Afriku]], [[Australija|Australiju]], [[Antarktika|AntarktikuAntarktik]]u, dok se [[Južna Azija|indijski potkontinent]] sudario s [[Azija|Azijom]] i stvorio [[Himalaja|Himalaju]].
 
== Mezozojska klima ==
Trijas je uglavnom bio suv, što je trend koji je bio počeo u kasnom [[karboniferkarbon (period)|karbonu]], te sa jasnim godišnjim dobima, pogotovo u unutrašnjosti Pangee. Niska razina mora je također pogodovala ekstremnim temperaturama. [[Voda]] djeluje kao stabilizator temperature zbog svoje visoke [[specifična toplina|specifične topline]], i kopno u blizini velikih vodenih masa, pogotovo [[ocean]]skih, ima manje temperaturnih varijacija. S obzirom da je većina kopna koje je sačinjavalo Pangeau bilo udaljeno od oceana, temperature su se često drastično mijenjale, te se unutrašnjost Pangeae vjerojatno sastojala od velikih [[pustinja]]. Dokazi u obliku [[crvene naslage|crvenih naslaga]] i evaporita poput [[sol]]i podržavaju takav zaključak.
 
Razina mora je počela rasti tokom jure, vjerojatno zbog [[širenje oceanskog dna|širenja oceanskog dna]]. Stvaranje nove kore ispod površine je izbacilo oceansku vodu na 200 m iznad današnje razine, što je poplavilo obalna područja. Nadalje, Pangea se počela razdvajati na manje cjeline, dovodeći sve više kopna u dodir s morem kroz stvaranjem [[More Tetis|mora Tetis]]. Temperature su nastavljale rasti, ali su se stabilizirale. [[Vlažnost]] se također povećala zbog blizine vode, a pustinje su se povukle.
 
Klima u doba krede je manje poznata, te izvor kontroverzi. Djelomično zahvaljujući većoj količini [[ugljen-dioksid|karbon dioksiddioksida]]a u [[atmosfera|atmosferi]], [[temperaturni gradijent|svjetski temperaturni gradijent]] od sjevera do juga postao je gotovo ravan: temperature su bile slične na cijeloj planeti. Prosječne temperature su također bile znatno više nego danas, oko 10°[[Celzij|C]]. U stvari, u srednjoj kredi su oceanske vode na ekvatoru imale temperaturu od 20 °C u dubokom oceanu, što ih je možda učinilo nepogodnim za život, a kopno blizu ekvatora je moglo biti pustinja bez obzira na blizinu vode. Cirkulacija [[kisikkiseonik|kisika]]a u dubokom oceanu je također možda bila poremećena. Zbog toga su se velike količine organske tvari akumulirale jer se nisu bile u stanju [[raspadanje (biologija)|raspasti]] te su se s vremenom [[taloženje|nataložile]] kao "[[Naftni sloj|crni sloj]]".
 
Svi podaci, međutim, ne podržavaju gore navedene hipoteze. Čak i uz veliku toplinu, temperaturne fluktuacije su trebale biti dovoljne da se zadrže [[polarna kapa|polarne kape]] i [[ledenjak|ledenjaci]], ali ne postoje dokazi ni za jedno ni za drugo. Kvantitativni modeli također nisu uspjeli rekonstruirati ravninu temperaturnog gradijenta u kredi.
 
== Mezozojski život ==
Izumiranje gotovo svih životinjskih vrsta na kraju [[permijperm (geologija)|permijskog]]skog perioda je stvorilo uvjete za [[adaptivna radijacija|radijaciju]] mnogih novih oblika života. To se posebno odnosi na izumiranje krupnih [[dinokefal]]nih [[biljožderbiljojedi|biljoždera]]a i [[mesožderkarnivor|mesoždera]]a koji su iza sebe ostavili prazne [[ekološka niša|ekološke niše]]. Neke od njih su preživjeli [[cinodont]]i [[dikinodont]]i, s time da su potonji kasnije izumrli. [[Životinje|životinjskim]] svijetom tokom mezozoika su, međutim, dominirali krupni [[arhosaur]]ski [[reptilireptil]]i koji su se pojavili nekoliko miliona godina nakon permijskog izumiranja: [[dinosaurdinosauri]]i, [[pterosaurpterosauri]]i, te morski reptili kao [[ihthiosaur]]i, [[pleziosaur]]i i [[mozasaur]]i.
 
Klimatske promjene u kasnoj juri i kredi su donijele nove adaptivne radijacije. Jura je predstavljala vrhunac raznolikosti arhosaura, a tada su se pojavile prve [[ptica|ptice]] i [[Eutheria|placentalni sisavci]]. [[Cvjetnjačeskrivenosemenice|angiosperme]] su svoju radijaciju imale početkom krede, prvo u [[tropi]]ma, a ravni temperaturni gradijent im je omogućio da se prošire prema polovima. Pred kraj krede angiosperme su dominirale florom u mnogim područjima, iako neki dokazi sugeriraju da su [[biomasa|biomasom]] dominirale [[cikade]] i [[igličarke]]s sve do KT izumiranja.
 
Neki tvrde da su se [[insektiinsekt]]i diversificirali s pojavom angiospermi jer je [[anatomija]] insekata, posebno dijelovi [[usna duplja|usta]], pogodna za cvjetnjače. Međutim svi dijelovi insekata su bili prethodili angiospermama, a diversifikacija se s dolaskom cvjetnjača usporila, pa se da zaključiti da je njihova anatomija služila nekoj drugoj svrsi.
 
Kako su temperature u morima rasle, tako su velike životinje ranog mezozoika počele nestajati dok su manje životinje svih vrsta, uključujući [[gušteri|guštere]], [[zmija|zmije]], a možda čak i pretke [[primati|primata]] među [[sisavcisisavac|sisavcima]]ma evoluirale. KT izumiranje je potvrdilo taj trend. Veliki arhosauri su izumrli, dok su se ptice i sisavci nastavili razvijati, kao što je i danas slučaj.
 
== Literatura ==
64.473

izmjene