Mezija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 1:
[[Datoteka:REmpire-Moesia.png|thumb|desno|300px|Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) -obojane]]
[[Datoteka:Ancient balkans 4thcentury.png|thumb|Mezija Superior u 4. stoljeću|300px]]
'''Mezija''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''Μοισία'', [[Bugarski jezik|bugarski]]: ''Мизия'', [[
U [[antika|antičkim]] geografskim izvorima, granica Mezije sa juga bile su planine [[Balkan (planina)|Balkan]] (''Haemus'') i [[Šarplanina]] (''Scardus'', ''Scordus'', ''Scodrus''), na zapadu rijeka [[Drina]] (''Drinus''), na sjeveru je to bila rijeka [[Dunav]] a sa istoka je to bilo [[Crno more]] (''Euxine''). Na prostoru antičke Mezije živjela su [[Tračani|Tračka]], [[Dačani|Dačka]] i [[Iliri|Ilirska]] plemena.
Ovaj prostor dobio je ime po [[Mezi]]ma, tračko-dačanskom plemenu koje je živjelo na ovim prostorima prije rimskog zauzeća [[75. pne.]] [[6|6.]] godine je i službeno postala [[rimske provincije|rimska provincija]].
Provinciju Meziju reorganizirao je osobno rimski car [[Domicijan]] godine [[87|87.]], podijelivši je u dvije provincije: '''Moesia Superior''' - ''Gornja Mezija'', (mislivši pritom na krajeve gore od rijeke) i '''Moesia Inferior''' - ''Donja Mezija'', (od ušća Dunava uzvodno), za vrijeme Dominicijanovog Dačkog rata (nakon što su [[Dačani]] probili granice na Dunavu 86. - 87.)
== Povijest ==
Godine [[75. pne.]], Gaj Skribonije Kurio, [[prokonzul]] [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonije]], poveo je vojni pohod duž Dunava i porobio lokalno stanovništvo, konačnu pacifikaciju tog terena proveo je Marko Licinije Kras, kasnije također [[prokonzul]] Makedonije za vrijeme vladavine cara [[August]]a oko [[29. pne.]] Ovaj veliki teritorij ipak nije odmah organiziran kao [[
Ova ispočetka jedinstvena rimska provincija kojom je upravljao carski [[legat]] (koji je najvjerojatnije upravljao i provincijama Ahejom(rimska grčka provincija) i [[Makedonija (rimska provincija)|Makedonijom]]). Kasnije je podijeljena za cara [[Domicijan]]a u dvije provincije. Na Gornju (''Superior'') i Donju (''Inferior'', Meziju, zvanu i ''Ripa Thracia''), teritorije ove dvije nove provincije dijelila je rijeka, ''Cebrus'' (danas rijeka Džibrica u [[Bugarska|Bugarskoj]]).
Red 16:
Svakom od ove dvije nove provincije vladao je carski konzulski legat.
Nakon prepuštanja [[Dacia|Dačke]] [[Goti]]ma od strane [[Aurelijan]]a ([[270|270.]]–[[275|275.]]) i preseljenja rimskog stanovništva iz bivše provincije južnije od Dunava, središnji dio Mezije, nazvan je ''Dacia Aureliani'', (ova provincija kasnije je podijeljena na ''Dacia ripensis'' i ''interior'').
Okrug zvan [[Dardanci|Dardanija]] (u donjoj Meziji), preustrojen je u posebnu provinciju od strane cara [[Dioklecijan]]a, sa glavnim gradom [[Naissus]] zvanim i Nissa (danas je to [[Niš]] u [[Srbija|Srbiji]]).
Kasnije je car, [[Dioklecijan]] promijenio ime provincije '''Moesia Superior''' (zvanu i Dacia Aureliani) u '''Moesia Prima''', a provinciju ''Moesia Inferior'' podijelio na '''Moesia Secunda''' i '''Scythia Minor'''.
Red 30:
[[Datoteka:Roemischeprovinzentrajan.png|thumb|lijevo|280px|Rimske provincije za vrijeme cara Trajana]]
Od [[238|238.]] godine, Mezija je meta konstantnih upada plemena [[Dačani|Karpa]], [[Goti|Gota]] (koji su već napadali Meziju [[250|250.]] ) Velika zajednička invazija [[Huni|Huna]], i [[Goti|Gota]] za vrijeme vladavine cara [[Valens]]a [[376|376.]] god. probila je granicu na Dunavu, tako da je Valens na kraju dopustio Hunima da se nasele u Meziji.
Nakon njihovog naseljavanja, [[Goti]] su pod vodstvom ''Fritigerna'' pobijedili Valensa u [[Bitka kod Hadrijanopola|bitci kod Hadrijanopola 378. godine]]. Ovaj ogranak Gota, znan je i kao ''Mezijski - Goti'', po njima je Wulfila napravio prvi gotski prijevod [[Biblija|biblije]].
[[Bugari|Bugarska plemena]] pod raznim imenima ''Onoguri'', ''Kutiguri'', ''Honogonduri'' napadali su tijekom VI st na Meziju. U VII st. [[Bugari]] su osnovali svoju državu [[681|681.]] Na prostoru Mezije [[Srbi]] su osnovali svoju državu [[1217|1217.]] godine.
Važniji gradovi ''Gornje Mezije'' za vrijeme principata bili su: ''Singidunum'' (današnji [[Beograd]]), ''Viminacium'' (ponekad zvan i municipium Aelium, današnji [[Kostolac]]), ''Remesiana'' ([[Bela Palanka]]), ''Bononia'' ([[Vidin]]) i ''Ratiaria'' (današnji Arčar u Bugarskoj).
Red 40:
Veći gradovi ''Donje Mezije'' bili su: ''Oescus'' (colonia Ulpia), arheološko nalazište pored sela Gigen, pokraj grada [[Pleven]]a), ''Novae'' (pored današnjeg [[Svištov]]a, ''Nicopolis ad Istrum'' (antički grad pored današnjeg grada [[Veliko Trnovo|Velikog Trnova]]), ''Marcianopolis'' (danas pored mjesta Devnja, okrug [[Varna]]), [[Varna|Odessus]] i [[Constanţa|Tomi]].
Prostor Mezije bio je dio [[
== Eksterni linkovi ==
| |||