Mezheb – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 35 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q209928 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
{{Islam}}
'''Mezheb''' ili '''Madhhab''' ({{arJ|مذهب}} ''Madhaahib'') je arapski termin iz koji se odnosi na [[islam]]sku školu mišljenja, pravnu školu, ili školu [[fikh]]a unutar [[Sunitski islamСунити|Sunitskog islama]]. U prvih 150 godina postojanja islama, odnosno u vrijeme života [[MuhammedMuhamed|Muhammeda, a.s.]], postojalo je mnogo takvih škola, ustvari većina [[ashabi|ashaba]] je imala svoju školu. Danas imamo veliki broj tih škola. Od poznatijih škola, škole u [[Damask]]u, [[Kufa|Kufi]], [[Basra|Basri]] i [[Medina|Medini]] su uspjele opstati kao škole Malikijskog mezheba, dok su [[Irak|Iračke]] škole preuzele učenje Hanefijskog mezheba. Druge škole, kao što su Šafijski i Hanbelijski mezheb kasnije su se pojavile.
 
Škole koje praktikuju [[Šiitski islam]] i koje predstavljaju poseban oblik islamske škole prava, [[Džaferije]], je osnovao šesti [[imam]] [[Džafer es-Sadik]]a.
 
Četiri škole [[Sunitski islamСунити|Sunitskog islama]], odnosno četiri mezheba, nisu daleke po učenju, te zbog toga nikad nije dolazilo do sukoba između škola zbog razlika u učenju. Mezhebi su svoje učenje zasnovali prvenstveno na Kur'an i [[hadis]]ima Posljednjeg [[Bog|Božijeg]] poslanika.
 
Ta četiri mezheba su:
* '''[[Hanefijski mezheb]]''' je mezheb osnovan od strane [[EbuAbu Hanifa|Ebu Hanife]], koji je živio u današnjem [[Irak]]u. Za svog života je upoznao mnoge Ashabe, te je bio učenik [[imam]]a Džafer es-Sadika<ref>Iako je općeprihvaćeno mišljenje da je Imam Džafer es-Sadik bio učitelj Ebu Hanifi, neki Suniti dvoje po tom pitanju. Također Suniti smatraju da imam Malik nije bio učenik imama Džafer as-Sadika, dok Šiiti tvrde da jeste.</ref>. Učenje Hanefijskog mezheba se smatra jednim od najslobodnijih<ref>Ovo treba prihvatiti u kontekstu vjere, jer hanejfijski, kao i ostali mezhebi, je veoma strog oko definicje dozvoljenog i [[haram]]a u [[islam]]u.</ref> učenja islama koji je otvoren za nove ideje. Ovo učenje je prisutno u mnogim islamskih društvima poput onih u sjevernom [[Egipat|Egiptu]], [[Indija|Indijskom]] podkontinentu, [[Turska|Turskoj]], [[Irak]]u kao i onim društvima u zapadnim državama. Hanefijski mezheb je službeni mezheb [[Rijaset|Islamske vjerske zajednice]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], kao i drugih susjednih država: [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] ([[sandžak|Sandžaka]]), [[Crna gora|Crne Gore]],[[kosovo|Kosova]], [[Albanija|Albanije]] i drugih.
* '''[[Malikijski mezheb]]''' je škola koja crpi učenje [[Imam Malik ibn Anas|Imama Malika]] koji se rodio u [[Medina|Medini]] i živio otprilike u isto vrijeme kao i Ebu Hanifa, samo što je ovaj bio mnogo mlađi od Ebu Hanife. Ovaj mezheb slijedi većina [[muslimani|muslimana]] - oko 25%. Najveći broj sljedbenika ima u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj]] i [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]].
* '''[[Šafijski mezheb]]''' slijedi oko 15% [[muslimanmuslimani|muslimana]]a, uglavnom iz [[Egipat|Egipta]], [[Somalija|Somalije]], [[Indonezija|Indonezije]], [[Tajland]]a, [[Singapur]]a i [[Filipini|Filipina]]. Ova škola je službena kod vlada [[Brunej]]a i [[Malezija|Malezije]]. Osnivač ove škole je bio [[Imam Šafija]], učenik i Ebu Halifa i Imama Malika.
* '''[[Hanbelijski mezheb]]''' je škola osnovana od [[Ahmed ibn Hanbel|Ahmeda ibn Hanbela]], jednog od učenika Imama Šafije, te su zbog toga ova dva mezheba vrlo slična. Ova škola se smatra najkonzervativnijom od sve četiri [[Sunitski islamсунити|sunitske]] škole. Ovaj Mezheb preovladava u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], [[Katar]]u, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]], [[Bahrein]]u, te dijelovima [[Oman]]a.
 
Suniti vjeruju da su učenja sve četiri škole ispravna i da se ne razlikuju u temeljnim [[Imanski šarti|uvjerenjima]] i [[Islamski šarti|praktikovanju]] [[islam]]a, već u raličitim shvatanjima fikha od strane imama, osnivača mezheba, te njihovih učenika. Zbog njihove raličitosti u tumačenju [[Kuran|Kur'anana]]a i [[sunnetsuna|sunneta]]a, osnovnih izvora [[ŠerijatIslamsko pravo|Šerijata]]a, došlo je do sitnih razlika u nekim stvarima unutar [[Sunitski islamСунити|Sunitskog islama]] (većinom se to odnosi na praktikovanje, dok u manjoj mjeri ili nimalo u vjerovanju). Na primjer, postoji mala razlika u načinu obavljanja [[namaz]]a među mezhebima, iako ona nije izražena, pa tako sljedbenici sve četiri škole mogu zajedno klanjati. Ustvari, svaki [[muslimani|musliman]] može obavljati namaz u [[džemat]]u sa svakim drugim muslimanom, ne ovisno o školi koju slijede.
 
Obično Sunitski muslimani slijede jednu od ove četiri škole. Međutim, neki muslimani (posebno [[Selefije]]) deklarišu se kao sljedbenici sva četiri mezheba.