Udba – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 14 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q1259484 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''UDBA''' je kratica za ''Uprava državne bezbednosti'', bezbednosno-obaveštajna služba i [[tajna policija]] za vreme druge [[SFRJSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nastala je [[1946]]. reorganizacijom [[OZNA|OZNE]]<ref>http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=47352</ref> i prestala je delovati pod tim imenom raspadom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] u 1990-ima.
 
 
== Nastanak i zadatak Uprave državne bezbednosti==
'''Uprava državne bezbednosti''' je nastala [[1946]]. godine reorganizacijom tadašnje službe bezbednosti - [[OZNA|Odeljenja za zaštitu naroda]] (skraćeno ''OZNA'') na civilni i vojni odsek. Od Prvog i Drugog odseka OZNE, pri Ministarstvu unutrašnjih poslova FNRJ formirana je Uprava državne bezbednosti, a od Trećeg odseka OZNE je pri Ministarstvu narodne odbrane formirana [[KOS|Kontraobaveštajna služba]] [[JNAJugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]].
 
Funkcionisala je na sličnim principima kao i [[sovjetski Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetska]] služba bezbednosti - [[KGB|Komitet državne bezbednosti]] (skraćeno KGB). Kao civilna kontraobaveštajna služba nalazila u sastavu Ministarstva unitrašnjih poslova (kasnije Savezni sekretarijat za unutrašnje poslove), i sastojala se od četiri glavna odseka koja su se bavili:
 
* unutrašnjim neprijateljem
Red 12:
* tehnikom praćenja i prisluškivanja
 
U prvim poratnim godinama UDB-a se bavila eliminacijom neprijatelja nove vlasti, najčešće iz redova stranaka i političkih opcija poraženih u [[Drugi svetskisvjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Od [[1948]]. godine jedan od glavnih zadataka UDB-e bio je eliminacija „unutrašnjeg neprijatelja“, što je uključivalo čak i članove [[SavezKomunistička komunistapartija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]], za koje se sumnjalo da podržavaju Rezoluciji [[Informbiro]]a i održavaju tajne veze sa [[Sovjetski Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskim Savezom]]. Zahvaljujući tome UDB-a je stekla ogromnu moć, koja je počela ugrožavati čak i samog [[Predsednik Jugoslavije|predsednika SFRJ]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] i dovela do „[[Brionski plenum CK SKJ|Četvrtog brionskog plenuma]]“ [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta SKJ]], održanog jula [[1966]]. godine na ostrvu Brioni, na kome je sa svih dotadašnjih funkcija smenjen [[Aleksandar Ranković]], tada drugi čovek [[Jugoslavija|Jugoslavije]].
 
Uprava državne bezbednosti je tada reorganizovana i ime joj je promenjeno u '''Služba državne bezbednosti''' (skraćeno '''SDB'''). Uprkos toga, SDB, kao i njene republičke filjale su se među stanovništvom kolokvijalno zvale UDBA, a njeni pripadnici udbašima.
Red 23:
Služba državne bezbednosti je i dalje nastavila sa likvidacijama neistomišljenika ali više u inostranstvu.
 
== Posle raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] ==
Nakon sloma komunizma veliki deo ''Udbaša'' u Hrvatskoj pod operativnim nadzorom [[Josip Manolić|Josipa Manolića]] prešao je u novouspostavljene hrvatske tajne službe.<ref name="24sata">[http://damp.nsk.hr/arhiva/vol1/880/8949/www.24sata.hr/dossier/view/63/index.html Dossier: Slučaj Perković ili tko su hrvatski obavještajci - 24sata<!-- Bot generated title -->]</ref> U Hrvatskoj je prema podatcima za 2011. godinu prosjek mirovina "radnika na određenim poslovima" (UDBA) koji imaju povlaštene mirovine 3.736,47 kuna, a dobiva je 16.314 osoba.<ref>http://www.tjedno.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=670%3Aborci-za-hrvatsku-imaju-manje-mirovine-od-udbaa&Itemid=166</ref>.