Menahem Begin – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 1:
{{Infookvir političar
|ime= Menachem Begin<br><small>מנחם בגין</small>
|datum rođenja=[[16. 8.|16. kolovoza]] [[1913]].
|mjesto rođenja={{flagicon|Bjelorusija}} [[Brest|Brest-Litovsk]], [[Belorusija|Bjelorusija]]<br><small>(tada {{flag|Rusko Carstvo}})</small>
|datum smrti= [[9. 3.|9. ožujka]] [[1992]].
|mjesto smrti={{flagicon|Izrael}} [[Tel Aviv]], [[Izrael]]
|malaslika=
Red 25:
|prethodnik2= [[Yaakov Meridor]]
|predsjednik=
|mandat_start=[[22. 6.|22. lipnja]] [[1977]].
|mandat_kraj=[[10. 10.|10. listopada]] [[1983]].
|mandat_start2=[[1943]].
|mandat_kraj2=[[1948]].
|vjera=
}}
'''Menachem Wolfovich Begin''' ([[hebrejski jezik|hebrejski]] '''''מנחם בגין''''', [[Brest-Litovsk]], [[16. 8.|16. kolovoza]] [[1913]]. - [[Tel Aviv]], [[9. 3.|9. ožujka]] [[1992]].) je bio vođa [[Irgun]]a, političar i [[:kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir|dobitnik]] [[nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[1978]]. Također je bio 6. [[premijer Izraela]] od [[21. 6.|21. lipnja]] [[1977]]. do [[10. 10.|10. listopada]] [[1983]]. Sudjelovao je je na [[Sporazum iz Camp Davida|pregovorima]] u [[Camp David]]u sa egipatskim predsjednikom [[Anwar
Njegov najveći doprinos izraelskoj državi je postizanje prvog mirovnog sporazuma sa [[Egipat|Egiptom]] i neutraliziranje egipatske armije.
Begin je rođen u [[Brest-Litovsk]]u, tada još uvijek dijelu [[Rusko Carstvo|carske Rusije]], koji je bio dio Poljske od [[1919]]. do [[1939]]. a danas je dio Belorusije i poznat je pod imenom Brest. Od [[1939]]. bio je vođa cionističke organizacije Betar. Od [[1940]]. do [[1941]]. je bio u zatvoru u [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u. Godine 1941., nakon puštanja na slobodu po [[Sporazum Sikorski-Maysk|sporazumu Sikorski-Mayski]], je stupio u poljsku (andersovu) vojsku, ali je neslužbeno otpušten iz te vojske zajedno sa mnogim drugim židovskim vojnicima.
Begin se tada preselio u [[Palestina|Britansku Palestinu]], gdje je ubrzo postao poznat kao žestok kritičar glavne struje cionizma, i pristalica radikalnijeg revizionističkog cionizma. Godine [[1942]]. je stupio u [[Irgun]] (poznat i kao Etzel) i [[1943]]. postao njegov vođa. Bio je odgovoran za postavljanje bombe u [[jeruzalem]]ski [[hotel Kralj David]], koji je u to vrijeme bio britansko administrativno i vojno sedište, i tada je ubijena 91 osoba. Godine [[1948]]. je bio u centru afere oko prebacivanja Irgunovog oružja u [[Izrael]], što se završilo potapanjem broda [[Altalena]] u paljbi koju je naredio premijer [[David Ben-Gurion]].
Irgun je zajedno sa podzemnom grupom [[Lehi]], (poznatom i pod imenom "Surova banda"), široko osuđivao veliki broj [[
Godine [[1948]]., Begin je osnovao desničarsku političku stranku, Herut, koja je kasnije postala znatno veća stranka, [[Likud]]. Između [[1948]]. i [[1977]]., pod Beginom, činila je glavnu opoziciju dominantnoj Izraelskoj radničkoj stranci u [[
Dana [[21. 6.|21. lipnja]] [[1977]]. Menahem Begin je postao 6. premijer Izraela, i prvi koji nije bio iz radničke stranke.
Godine [[1979]]., Begin je potpisao [[Izraelsko-egipatski mirovni sporazum]] sa Anwarom al-Sadatom. Po tom sporazumu, Izrael je predao poluotok [[Sinaj]] Egiptu. Ovo je značilo i rušenje svih izraelskih naselja u ovoj zoni . Begin se suočio sa snažnom unutrašnjom opozicijom ovom potezu, što je dovelo do podjele u njegovom Likudu.
Red 49:
Godine [[1981]]., Begin je naredio [[Operacija Opera|bombardiranje iračkog nuklearnog reaktora Tammuz]]. Ubrzo potom, Begin je istakao da ''"Ni po koju cijenu nećemo dozvoliti neprijatelju da razvije oružja za masovno uništenje protiv naroda Izraela."'' Ova promjena u izraelskoj nuklearnoj politici je danas poznata kao [[Beginova doktrina]].
Goine [[1982]]. Beginova vlada je izvršila invaziju na [[Libanon]], ističući potrebu da se PLO odbaci izvan raketnog dometa izraelske sjeverne granice. Ovim je započelo izraelsko angažiranje u južnom Libanonu, koje je trajalo tri godine (uz ograničeno izraelsko prisustvo u Libanonu nastavljeno do [[2000]].). Prema reporteru Haaretza, Uziju Benzimanu, tadašnji ministar odbrane, [[Ariel Sharon|Ariel Šaron]] je prevario Begina u vezi sa svrhom ovog rata i produžio ga bez dozvole. Šaron je tužio Haaretz i Benzimana [[1991]]. i suđenje je trajalo 11 godina, tijekom kojih je jedan od najznačajnijih trenutaka bilo svedočenje Benija Begina, Menahemovog sina, u prilog obrane. Šaron je izgubio parnicu.[http://www.haaretzdaily.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=200568]
Begin je u mirovinu otišao u [[
U [[
== Eksterni linkovi ==
| |||