Trpimir – razlika između verzija

'''Trpimir''' je bio [[knez]] [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] od [[845|845.]] do [[864|864.]] godine, te utemeljitelj vladarske dinastije [[Trpimirovići|Trpimirovića]].

Oko [[845]]. naslijedio je kneza [[Mislav]]a. Formalno je priznavao vrhovnu vlast [[Franci|franačkog]] kralja [[Lotar I, car Svetog Rimskog Carstva|LotarLotara]]a, ali je vladao kao samostalan i jak vladar. U svom kneževskom dvoru imao je dvorske svećenike, dvorske komornike, te stalnu pratnju u kojoj su pored ostalih bili uključeni i najugledniji [[župan]]i, koji su bili Trpimirovi savjetnici i suradnici.

Napade [[Arapi|Arapa]], koji su oslabili [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]] i [[Mletačka Republika|Veneciju]], knez Trpimir je mudro iskoristio. Prema svjedočanstvu benediktinca [[Gottschalk]]a, Trpimir je između [[846]]. i [[848]]. uspješno ratovao protiv Bizanta [http://books.google.se/books?hl=hr&id=YIAYMNOOe0YC&q=Ljudevit#v=onepage&q=Croats&f=false] i Venecije na moru i na kopnu. Kad su [[Neretljani|Neretvani]] napali i sam mletački grad Caorle, Trpimir je razbio bizantskog [[arhont]]a koji je tada stolovao u [[Zadar|Zadru]]. I sam Gottschalk, optužen s [[hereza|krivovjerja]], sklonio se kod Trpimira, kako bi umakao Francima, što već dokazuje snagu i samostalnost ovoga kneza.

Osobito je znamenita Trpimirova darovnica na [[latinski jezik|latinskom jeziku]] od [[4. 3.|4. ožujka]] [[852]]. (nekad je se datira i prije [[840|840.]] godine), kojom je [[splitska nadbiskupija|splitskoj nadbiskupiji]] potvrdio darovnicu svoga prethodnika [[Mislav]]a, te joj je još darovao crkvu sv. Jurja u Putalju i neke posjede s pripadajućim kmetovima. Tu najstariju sačuvanu ispravu hrvatskih vladara napisao je jedan svećenik u svojstvu kneževog kancelara, a u njoj su i navedeni svjedoci: pet župana, knežev upravitelj dvora (Negotin), tri svećenika (Dominik, Ciprijan i Martin) i pet ostalih uglednika. U povelji se Trpimir naziva „pomoću Božjom knezom [[Hrvati|Hrvata]]“ (''iuvatus munere divino dux Croatorum''), a svoju zemlju naziva ''regnum Croatorum''. Ovaj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao „kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba označava zemlju nad kojom vladaju Hrvati. Kad kaže da je knez „pomoću Božjom“ vjerojatno označava da ga na vlast nije postavio car. Iz Povelje se također saznaje da je Trpimir stolovao u [[Bijaći]]ma, a posjedovao je i [[Klis]].

Značajne su i ostale Trpimirove darovnice i zapisi. Tako je u [[Rižinice|Rižinicama]] kod [[Solin]]a dao sagraditi [[manastir|samostan]] i crkvu sv. Petra. [[4. 3.|4. ožujka]] [[852|852.]] je izdao povelju u [[Bijaći]]ma (''in loco Byaci dicitur'') na latinskom jeziku, kojom je potvrdio darove kneza Mislava [[Splitska nadbiskupija|Splitskoj nadbiskupiji]]. U toj ispravi, Trpimir sebe oslovljava "milošću Božjom, knez Hrvata" (u lat. izvorniku: "''Dux Chroatorum iuvatus munere divino''"), a svoju državu naziva "hrvatskim kraljevstvom" ("''Regnum Chroatorum''").

Pozvao je nekoliko [[benediktinci|benediktinaca]] iz poznatog benediktinskog središta [[Monte Cassino|Montecassino]] (između [[Rim]]a i [[Napulj]]a) s Apeninskog poluotoka. Benediktinci koji su se nastanili u samostanu odigrali su značajnu ulogu u vjerskom i prosvjetnom životu, te širenju pismenosti. Knez Trpimir i njegov najstariji sin [[Petar Trpimirović|Petar]] hodočastili su u talijanski grad [[Cividale|Čedad]] (16 km istočno od grada [[Udine]]), a dokaz tome su zabilježena imena u poznatom Evanđelju sv. Marka ([[Čedadski evanđelistar]]), u kojem su zapisana i imena mnogih drugih europskih vladara, posebice [[Slaveni|slavenskih]] i [[Germani|germanskih]]. Ondje je njegovo ime zapisano kao ''domno Tripimiro'' (gospodin Trpimir), s naslovom koji se tada rado davao najvišim uglednicima. Gottschalk ga pak naziva „kraljem Sklavina“ (''rex Sclavorum''), što opet označava njegovu vrhovnu vlast i činjenicu da u stvarnosti nije bio ničiji vazal.

Potkraj Trpimirova vladanja, god. [[863]]., došlo je i do prvog raskola između [[Rim|rimskoga]] [[papa|pape]] i [[Carigradistanbul|carigradskog]] [[patrijarh]]a [[FocijeFotije|Focija]], a Hrvatska se našla između dviju sila.

|nasljednik=[[Domagoj]] ([[864|864.]]-[[876|876.]])