Wikipedija

Med – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinos)
46.972 izmene
m Bot: Migrating 126 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q10987 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 3:
 
== Konzumacija ==
Ako med uzimate u raznim napicima ([[čaj]]evima i sl.) morate paziti da čaj nije prevruć jer se prevelikim zagrijavanjem gube ljekovita svojstva meda. Med treba biti potpuno otopljen u [[tekućinatekućine|tekućini]], jer samo će [[ljudičovjek|ljudski]] [[organizam]] potpuno iskoristiti njegove ljekovite tvari. Uzimamo li med bez tekućine, poželjno ga je držati u ustima sve dok se ne otopi. Zbog lake probavljivosti trenutno vraća izgubljenu [[energija|energiju]], a dugotrajnom primjenom osigurava fizičku izdržljivost i psihičku stabilnost. Njegova ga [[svojstva]] čine nezaobilaznom namirnicom u zdravoj prehrani. Konzumacijom meda na pravilan način taj proizvod pretvaramo u [[lijek]].
 
== Kemijski sastav meda ==
[[Datoteka:Beekeper collecting swarm.jpg|thumb|286px|[[Pčelar]]]]
Glavni sastojci meda jesu [[ugljeni hidrati|ugljikohidrati]] i oni čine 95-99% suhe tvari ovisno o vrsti. Zatim u medu nalazimo [[voda|vodu]], [[bjelančevina|bjelančevine]], [[vitamin]]e, [[enzim]]e te razne [[minerali|minerale]], odnosno mineralne tvari.
 
=== Sastav šećera u medu ===
Primjenom različitih znanstvenih metoda utvrđeno je da su [[šećeri]] u medu sastavljeni od:
 
1. [[monosaharidmonosaharidi|monosaharida]]a
* [[fruktoza]] ili levuloza - monosaharid je koji je vrlo sladak i dobro topljiv u vodi.
* [[glukoza]] - najrasprostranjeniji je monosaharid u prirodi
Red 25:
 
=== Voda u medu ===
Voda je nakon [[ugljikohidratiugljeni hidrati|ugljikohidrata]] drugi značajan sastojak meda.
 
Zakonski omjer vode u medu ovisi od vrste i iznosi od 15 - 20%. Količina vode nazočne u medu utječe na njegovu viskoznost, težinu i kristaliziranje.
Red 37:
 
=== Bjelančevine ===
Bjelančevine u medu sastavljene su od [[albumin]]a, [[globulin]] i [[pepoton]]a koji zajedno čine polovinu [[koloidi|koloidnihkoloid]]nih tvari u medu.
 
Proteini većim dijelom prelaze u med iz [[pčelepčela|pčelinjih]] žlijezda slinovnica kada prerađuju nektar i [[medljika|medljiku]], u pčelinjem mednom [[želudac|želucu]].
 
=== Vitamini ===
[[VitaminiVitamin]]i su između ostalog sastavni dio meda, međutim njih nalazimo u vrlo malim količinama nedovoljim za potrebe ljudskog [[organizam|organizma]]. Tako u medu nalazimo [[vitamin C]], [[B kompleks]], [[niacin]], [[pantotenska kiselina|pantotensku kiselinu]], [[biotin]] i [[folnavitamin kiselinaB9|folnu kiselinu]]. Količina vitamina u medu prije svega ovisi iz kojeg cvijeća [[pčela|pčele]] prikupljaju nektar, prisutnosti [[pelud]]i, stanju i zrelosti meda te o njegovu načinu čuvanja.
 
=== Mineralne tvari u medu ===
Med sadrži: [[silicij]], [[aluminijum|aluminij]], [[željezo]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[natrij]], [[kalij]], [[mangan]], [[bakar (element)|bakar]], [[hrom|krom]], [[nikl|nikal]], [[cink]], [[kobalt]], [[antimon]], [[olovo (element)|olovo]], [[fosfor]]. Količine mineralnih tvari ovise o vrsti meda i podrijetlu.
 
== Prehrambena vrijednost meda ==
Red 66:
U IBRA knjižnici pronađeni su zapisi gdje se zaključuje da je med visoko koristan u konvencionalnoj medicini.
 
[[Magazin|Časopis]] ''Journal of the Royal Society of Medicine'' 230 [[godina]] poslije u medicinskoj [[škola|školi]] ''Hammersmith Hospital'' u [[Engleska|Engleskoj]] govori o terapeutskim kvalitetama meda koje su ponovno otkrivene i protubakterijskim osobitostima meda koji nisu potpuno razumljive.
 
Autori sugeriraju da je med učinkovit u liječenju rana zbog:
* protu[[bakterijebakterija|bakterijskih]] osobitosti meda u sprečavanju [[infekcija]]
* viskozne prepreke koja sprečava gubitak [[tekućina|tekućine]] i onemogućava pristup [[bakterija]] i razvoj infekcije
* [[enzim]]a koji mogu pridonijeti obnavljanju tkiva i zacjeljivanju rana
* upijanju gnoja i održavanju čistoće rane
* smanjenja boli, podražaja i uklanjanja neugodnih mirisa
* poticanja angiogeneze (proces nastanka novih krvnih [[žila]] koje opskrbljuju stanice [[kisikkiseonik|kisikom]]om i hranom te sprečavaju njihovo propadanje) i zacjeljivanja rana.
* aktiviranje [[makrofag]]a te oslobađanja čimbenika rasta koji stimuliraju epitelne stanice na regeneraciju i zacjeljivanje rane
* smanjenja formiranja nastanka štetnih [[slobodni radikali|slobodnih radikala]] koji mogu biti odgovorni za probleme tijekom prihvaćanja kožnih presadaka na kožne lezije prouzročene [[meningokokna septikemija|meningokoknom septikemijom]].
 
== Vrste meda ==
* '''[[Amorfa|Amorfin]] med''' - (amorfa, ''[[Amorpha fruiticosa]]'') med je karakteristično [[crvenacrveno|crvenkast]], blaga mirisa i okusa. Zbog specifična sastava cijenjen je u prehrani. Područje amorfe jest duž [[Sava|Save]] i [[Odra|Odre]] te između [[Novska|Novske]] i [[Okučani|Okučana]], [[Jasenovac|Jasenovca]] i [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]]. Cvjeta početkom [[lipanjjun|lipnja]], a rijetko kad dobro zamedi, možda jednom u deset godina. Opuštajuće i umirujuće djeluje nakon svakog napornog dana. Crvenkasta boja upućuje na bogatstvo [[Mineralminerali|mineralnih]] sastojaka, koji ugrađuju novu snagu u iscrpljeni [[Čovjek|ljudski]] [[organizam]].
* '''[[Bagrem]]ov med''' - (bagrem, ''[[Robinia psedoacacia]]'') izrazito je svijetle [[žutažuto|žute]] boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Bagrem potječe iz [[SjevernaSeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a njegove se šume prostiru na području [[Panonija|panonske]] regije. U nas su poznatija područja [[Podravina|Podravine]], [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Voli [[pijesak|pjeskovita]] tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od [[erozija]]. Cvjeta u prvoj polovini [[svibanjmaj|svibnja]]. Ovisno o reljefu i klimatskim prilikama može cvjetati i mediti do kraja svibnja. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod [[nesanica|nesanice]], umiruje previše nadraženi [[nervni sistem|živčani sustav]] i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i jedan je od vrsta meda koji vrlo sporo kristalizira zato što u sastavu sadrži više [[Fruktoza|fruktoze]] od [[Glukoza|glukoze]]. Same [[pčela|pčele]] dobro i uspješno prezimuju ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Bagremov med dobar je za umirenje, kod vrtoglavice, nesanice i sličnih smetnji. Preporuča se uzimanje s [[čaj]]em od [[Kamilica|kamilice]] jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije [[San|spavanja]]. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim [[Kopno|kopnenim]] krajevima [[Hrvatska|Hrvatske]] u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva [[Biljke|biljka]].
* '''[[Drača|Dračin]] med''' - (drača, ''[[Drača|Paliurus spina-christi]]'') [[žutažuto|žut]] je ili zatvoreno žut, bez mirisa, slatka, malo opora okusa. Brzo kristalizira u krupne kristale. Kod nas je dračin med specifičan za područje [[Dalmacija|Dalmacije]] na kojem ta biljka i raste.
* '''[[Facelija|Facelijin]] med''' - (facelija, ''[[Phacelia tanacetifolia]]'') [[žutažuto|svijetložut]] je ili [[bijela|bijel]], ugodna mirisa i okusa. Spada u bolje vrste meda. Facelija cvate 16 - 20 dana.
* '''[[Heljda|Heljdin]] med''' - (heljda, ''Fagopyrum esculentum L.'') najtamniji je med među cvjetnim vrstama, vrlo oštra mirisa i okusa. Kristalizira u srednje krupne kristale, ali ne potpuno. Heljdina meda ima u vrlo malim količinama i specifičan je za područje [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] i [[MeđimurjeMeđimurska županija|Međimurja]]. Područja izvan Hrvatske poznata po proizvodnji heljdina meda jesu [[Minnesota]], [[New York]], [[Ohio]], [[Pennsylvania]] i [[Wisconsin]], a proizvodi se i u istočnom dijelu [[Kanada|Kanade]].
* '''[[Kadulja|Kaduljin]] med''' - rabi se protiv [[prehlada]] jer omogućuje lakše izbacivanje sluzi iz [[dušnik]]a i [[bronhi]]ja, pa i iz [[želudac|želuca]] i [[jednjak]]a. Tako se bolesnik bolje osjeća te mu se vraća apetit. Čaj s medom od kadulje ne smije se uzimati vruć, već mlačan. Hrvatski kaduljin med svjetski je priznat zbog svoje izuzetne kvalitete što možemo zahvaliti još uvijek očuvanoj prirodi osobito na području [[velebit]]skih pašnjaka. Ljekovitost kaduljina meda ubrajamo u vodeću grupu meda za liječenje respiratornih organa i putova, kao i za jačanje imuniteta.
 
[[Datoteka:Med_kesten.jpg|thumb|right|[[Kesten]]ov med]]
* '''[[Kesten]]ov med''' - taman je, a tamna boja varira mu ovisno o podneblju i godini, prepoznatljivog je mirisa i izrazito karakterističnog, pomalo gorkog okusa. Snagom svojih osebujnih svojstava povoljno djeluje na cjelokupni probavni sustav. Potiče rad [[crijeva]], olakšava rad preopterećene jetre]] i žuči te štiti želučanu i crijevnu sluznicu. Kestenov med preporučuje se protiv bolesti probavnih organa: [[želudac|želuca]], [[dvanaesnik]]a, [[žuč]]i i [[jetra|jetre]]. Med kestena ima izvanredno djelovanje u oporavku kod žutice, poslije operacije žuči i sl. Preporučuje se još uzimanje s čajem od [[stolisnikhajdučka trava|stolisnika]]a, [[kamilica|kamilice]], [[Šipak|šipka]] i [[Majčina dušica|majčine dušice]].
:Čajeve s medom od kestena treba uzimati nekoliko puta na dan i to 1 - 2 sata nakon jela.
* '''[[Lavanda|Lavandin]] med''' - bogata i ugodna okusa, može biti tamniji ili svjetliji. Posebno se preporučuje da ga skloni [[pelud]]nim [[alergija]]ma uzimaju svaki dan, da organizam pripreme za veliku [[proljeće|proljetnu]] izloženost [[pelud]]u. Ovaj se med dobiva od tisuća raznih cvjetova livadnog i grmolikog bilja. Specifična struktura biljnih vrsta, posebno planinskih gdje [[klima]] i paša čine med prepoznatljivim, može obilježiti i ravničarski med.
* '''[[Lipa (biljka)|Lipov]] med''' - bistar, gotovo proziran, ugodna mirisa i vrlo blaga okusa. Konzumiranje lipova meda donosi olakšanje kod prehlada, upala dišnih i probavnih organa te nekih [[bubrezibubreg|bubrežnih]] oboljenja. Neizmjerno značenje ima u izbacivanju štetnih tvari iz organizma jer pospješuje [[metabolizam]]. Med od lipe smiruje grčeve, primjenjuje se protiv bubrežnih bolesti. Protiv [[prehlada|prehlade]], pomaže pri iskašljavanju.
:Mora se uzeti u obzir da se med od lipe ne smije davati osobama koje pate od bolesti [[Srce|srca]] i krvnih žila, što isto tako vrijedi i za čaj od lipe.
* '''[[Livada|Livadni]] med''' - pčelinjom strpljivošću sakupljeno bogatstvo cvjetne livade. Snagom raznovrsnih sastojaka povoljno utječe na djecu u razvoju, starije osobe, kao i sve one kojima je potreban oporavak i dodatna energija.
Red 98:
* '''[[Maslačak|Maslačkov]] med'''
* '''Med od [[Bjelogorična medljika|bjelogorične medljike]]''' - bogati su [[željezo]]m i drugim [[minerali]]ma. Potječu najčešće iz šuma blizu Jasenovca i [[Sisak|Siska]] (područja [[Turopolje|Turopolja]] i [[Lekenik]]a) gdje obitavaju lisne (''[[Lachnideae]]'') i štitaste uši (''[[Coccidae]]''). Uši rilcem sišu sok biljaka i posebnim organima proizvode [[medljika|medljiku]] koju pčele unose u košnicu gdje se pretvori u vrlo ukusan med. Medljika se javlja u intervalima od sedam godina koliko je potrebno da se namnoži dovoljno uši za veće količine meda.
** '''Med od [[hrastova medljika|hrastove medljike]]''' - [[crvenacrveno|tamnocrvenkast]] je, gust i rastezljiv, slaba mirisa po [[hrast]]u, opora okusa, pali u grlu. U nas je manje cijenjen, ali je traženi izvozni artikl.
** '''Med od [[bukova medljika|bukove medljike]]''' - ima slične ali blaže izražene karakteristike.
* '''Med od [[Crnogorična medljika|crnogorične medljike]]'''
** '''Med od [[jelova medljika|jelove medljike]]''' - više je cijenjen, [[zelenazeleno|zelenkaste]] je nijanse, ugodna okusa i mirisa. Spada u najcjenjenije [[Europaevropa|europske]] medove. Skuplja se s lisnatih uši (''lachnidae'') od polovine [[lipanjjun|lipnja]] do, ovisno o klimi i specifičnom položaju, kasne [[jesen]]i. [[Jela|Jelove]] šume na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]] i Kapele sve do [[Plitvička Jezerajezera|Plitvičkih jezera]] europska su jelova oaza.
** '''Med od [[smrekova medljika|smrekove medljike]]'''
* '''Med od [[matičnjak]]a'''
* '''[[Metvica|Metvičin]] med''' - (metvica, [[Metvica|Mentha]]) [[crvenacrveno|tamnocrvenkast je]], jaka i oštra slatkokisela okusa. Poslije vrcanja brzo se kristalizira i mijenja boju u [[žutažuto|tamnožutu]].
* '''[[Planika|Planičin]] med''' - (planika, ''[[Arbutus unedo]] L.'') [[žutažuto|žut]] je, gorka okusa. Planika je rasprostranjena u [[SredozemljeSredozemno more|Sredozemlju]], a u nas posebno uspijeva na [[Pelješac|Pelješcu]].
* '''[[Repica|Repičin]] med''' - (repica, ''[[Brassica napus var. oleifera]] L.'') [[žutažuto|svijetložut]] je. Nakon vrcanja odmah se kristalizira. Med repice sadrži velik broj cvjetne [[pelud]]i.
* '''[[Ružmarin]]ov med''' - (ružmarin, ''[[Rosmarinus Officinalis]] L.'') svijetao je, proziran i bistar, bez mirisa, ugodna i blaga okusa. Nakon vrcanja pretvara se u fine sitne kristale. Kristalizacijom med ružmarina postaje potpuno [[bijela|bijel]].
* '''[[Suncokret]]ov med''' - (suncokret, ''[[Helianthus annuus]] L.'') [[jantar]]no[[žutažuto|žut]] je, slaba mirisa po biljci, slatka do malo trpka okusa. Poslije vrcanja brzo kristalizira u krupne kristale i stvrdne. Suncokret je poznata uljarica. U nas uspijeva u [[Slavonija|Slavoniji]]. Medenju pogoduje stalno, lijepo vrijeme s dovoljno vlage u zraku. Kad cvate, prvo mede krajnji cvjetovi, pa tek nakon 5 - 6 dana središnji.
* '''[[Vrba|Vrbov]] med''' - Vrbov med (vrba, ''Salix L.'') u tekućem je stanju [[žutažuto|zatvorenožut]] s malo [[zelenazeleno|zelenkasta]] preljeva, okusa vrbova soka. Čim se izvrca, kristalizira u sitne kristale i poprimi [[siva|sivkastu]] boju.
* '''[[VrijesakRtanjski čaj|Vrijeskov]] med''' - (vrijesak, vrišt, ''Calluna vulgaris'') [[žutažuto|žut]] je do tamnožut, slaba mirisa, ugodna specifična okusa. Kristalizira se nakon 2 - 3 mjeseca. Vrijeska ima na području [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Lika|Like]] (okolica [[Gospić]]a), oko Duga Resa|Duge Rese]] i na [[Kordun]]u.
* '''[[Vrijes]]ov med''' - (vrijes, ''Erica L.'') [[žutažuto|žut]] je med, bez mirisa, mutna izgleda, manje-više gorkasta okusa. Kristalizira se već par dana nakon vrcanja. Vrijesa ima na priobalnom području i otocima.
* '''[[Zlatošipka|Zlatošipkin]] med''' [[crvenacrveno|crvenkasto]][[bakar|bakrene]] je boje, vrlo ugodna te prepoznatljiva okusa i mirisa. [[zlato|Zlatno]][[žutažuto|žuti]] cvjetovi zlatošipke u vrijeme najvećih ljetnih vrućina sakupljaju energiju i toplinu [[Sunce|sunca]], koji u medu ostaju sačuvani za duge i hladne zimske dane.
 
== Med prema konzistenciji ==
Red 120:
* '''Med medljikovac''' - prema porijeklu medljikovac potječe od crnogoričnog ([[jela]], [[smreka]], [[bor (biljka)|bor]], [[ariš]]) i bjelogoričnog ([[hrast]], [[bukva]], [[lipa (biljka)|lipa]]) bilja. Medljika je proizvod kukaca iz reda jednakokrilaca ([[Homoptera]]), od kojih su za pčelarstvo najznačajnije [[lisne uši|lisne]] i [[štitaste uši]]. U odnosu na nektarni med medljikovac ima veću obojenost te veći sadržaj mineralnih tvari.
* '''Kremasti med''' - 100%-tni je prirodni med, bez dodataka stranih tvari. Dobiva se kontroliranom kristalizacijom tekućeg meda. Kremasta se konzistencija postiže jednostavnim miješanjem, čime su očuvana sva prirodna svojstva. Postignuta konzistencija uvijek ostaje takva što olakšava korištenje jer med ne curi te se kao takav koristi kao namaz.
* '''Ekspresni med''' - poznat je u zapadnim zemljama i u [[EuropskaEvropska unija|EU]]. Proizvodnja ekspresnog meda u Hrvatskoj nije dopuštena. Prema hrvatskim zakonima pčela med mora proizvesti posjećujući medonosno bilje ili lisnih uši (medljikovac). Ekspresni med dobiva se hranjenjem pčela određenim sirupom.
 
== Kristalizacija meda ==
Red 130:
Drugi je način stavljanje staklenke s kristaliziranim medom u mikrovalnu pećnicu. Maknite poklopac, stavite staklenku u mikrovalnu i za 1 - 2 minute med će postati tekući. Med nemojte pregrijati.
 
[[Mikrotalasi|Mikrovalovi]] imaju ograničen [[energetski potencijal]] pa ne uzrokuju promjene u strukturi tvari - njihove [[molekula|molekule]] titraju i međusobno se taru što uzrokuje samo porast temperature, a taj je efekt iskorišten u mikrovalnim pećnicama za kuhanje i sušenje. Molekule [[voda|vode]], [[lipidi|masti]] i [[ugljikohidratiugljeni hidrati|ugljikohidrata]] apsorbiraju energiju mikrovalova tijekom dielektričnog zagrijavanja.
 
== Med s obzirom na postupak dobivanja ==
Red 141:
Med treba čuvati u čistim, suhim i tamnim prostorijama s dobrim provjetravanjem. Prostorija ne smije biti vlažna jer med lako upija vlagu te stoga lako prihvaća druge [[miris]]e. Relativna vlažnost zraka trebala bi biti između 60% do najviše 80%.
 
Med ne treba čuvati na niskim [[temperatura]]ma, a do temperatura od 15[[celzijus|°C]] kristalizacija mu je mnogo brža. Najpovoljnija mu je temperatura za čuvanje u skladištima oko 17 - 19 °C. U medu koji je proizveden prema pravilima struke vlaga ne smije prelaziti 20% vlage što između ostalog ovisi o vrsti meda. U tim uvjetima opstanak [[bakterija]] i [[gljivica]] gotovo je nemoguć.
 
Med ne treba držati u prostorijama s [[luk]]om, kiselim [[kupus]]om, [[nafta|naftom]], [[benzin]]om, [[plingas|plinom]]om i ostalim proizvodima intenzivnog mirisa, kao ni u vlažnim prostorijama.
 
[[Metal]]ne posude koje nisu posebno pripremljene za med ne treba rabiti, jer u njima može doći do reakcije [[organske kiseline|organskih kiselina]] i [[metal]]a. I pri uzimanju meda nije preporučljivo koristiti metalni pribor, već npr. [[plastika|plastični]], drveni, [[porculanporcelan|porculanski]]ski. Za skladištenje meda koriste se inox posude za prehrambenu industriju.
 
== Ljekovita svojstva ==
Ljekovita svojstva meda jesu:
* med dobro utječe na motoriku [[želudac|želuca]] i [[crijeva]]
* konzumacijom meda 120 grama dnevno tijekom dvadesetak dana smanjuje se [[holesterol|kolesterol]] za oko 20% i povećava aktivnost [[leukocit]]a za otprilike 7% i hemoglobina za 10 - 20%.
* redovita konzumacija meda uzrokuje poboljšanje [[krv]]ne slike zbog [[sadržaj]]a malih količina [[sol]]i [[željezo|željeza]], [[mangan]]a, [[bakar|bakra]] i [[kobalt]]a.
 
Red 180:
 
== Nazivi za med na različitim jezicima ==
* [[Engleski jezik|Engleski]]: '''honey'''
* [[Nemački jezik|Njemački]]:'''Honig'''
* [[Italijanski jezik|Talijanski]]: '''miele'''
* [[Mađarski jezik|Mađarski]]:'''méz'''
* [[Poljski jezik|Poljski]]:'''miód'''
* [[Češki jezik|Češki]]:'''med'''
* [[Španski jezik|Španjolski]]:'''miel'''
* [[Esperanto]]:'''mielo'''
* [[Letonija|Latvija]]:'''medus'''
 
Sama riječ ''med'' dolazi od [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] ''med<sup>h</sup>u'' što je u [[staroslavenski jezik|staroslavenskom]] dalo ''medъ'', u [[litavskilitvanski jezik|litavskom]] ''medus'', u [[engleski jezik|engleskom]] ''mead'' (medovina), u [[sanskrtsanskrit|sanskrtu]]u ''madhu'', u grčkom ''μεθυ'' ([[vino]]), a u staroirskom ''mid''. Tako su nastali odrazi u ostalim indoeuropskim jezicima, a katkad je naziv dobiven sličnošću s nečim drugim (u [[germanski jezici|germanskim jezicima]] označava nešto [[zlato|zlatnožuto]]) ili pak zamjenom značenja.
 
== Poveznice ==
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Med