Treći svetski rat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 2:
'''Treći svetski rat''' je naziv za hipotetički rat koji bi se vodio na globalnom nivou, sa zajedničkim spekulacijma da bi po prirodi bio [[nuklearno ratovanje|nuklearni]] i razoran po planetu.
Nakon [[Prvi
== Događaji koji su smatrani uvodom u Treći svetski rat ==
[[Datoteka:Doomsday Clock graph.svg|thumb|600px|Grafikon Sata sudnjeg dana. Što je linija niže, činilo se da je verovatnija katastrofa.]]
Pred kraj [[Drugi
Sa početkom [[trka u naoružanju|trke u naoružanju]], a pre [[raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i kraj [[Hladni rat|Hladnog rata]], [[apokalipsa|apokaliptični]] rat između [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i Sovjetskog Saveza je smatran mogućim. [[Kubanska raketna kriza]] iz 1962. se uglavnom smatra istorijskom tačkom u kojoj je svet bio najbliži riziku od Trećeg svetskog rata. Od stupanja na snagu [[Trumanova doktrina|Trumanove doktrine]] 1947. godine, [[Sat sudnjeg dana]] služi kao simbol verovatnoće svetskog rata. Drugi potencijalni povodi za Treći svetski rat su:
*[[1948]]. - [[Blokada Berlina]]: Sovjetska vojska su zaustavile svaku trgovinu sa [[Zapadni Berlin|Zapadnim Berlinom]] što je izazvalo humanitarnu i političku krizu. Kao odgovor, zapadni saveznici su organizovali „Berlinski vazdušni lift“ za snabdevanje Zapadnog Berlina.
* 1950 - 1953. - [[Korejski rat]]: General [[Daglas Makartur]] je planirao da napadne i bombarduje [[Narodna Republika Kina|Kinu]] da bi uklonio opasnost od širenja [[komunizam|komunizma]] u [[Istočna Azija|istočnoj Aziji]]. Makartur je išao dotle da je izjavio da će upotrebiti [[atomsko oružje]] ako bude potrebno. Zbog ovoga ga je predsednik [[Hari S. Truman]] smenio sa dužnosti.
* [[26. 7.|26. jul]] [[1956]] - mart [[1957]] - [[Suecka kriza]]: ovaj sukob je suprotstavio [[Egipat]] protiv saveza [[Francuska|Francuske]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Izrael]]a. Kada je SSSR zapretio da će intervesati u korist Egipta, ambasador [[Kanada|Kanade]] u [[
* [[4. 6.|4. jun]] - [[9. 11.|9. novembar]] [[1961]] - [[Berlinska kriza]]: Nezadovoljni odlivom stanovništva u Zapadni Berlin i obijanjem [[Nikita Hruščov|Hruščovljeve]] inicijative za demilitarizaciju Zapadnog Berlina, SSSR i [[Nemačka Demokratska Republika|Istočna Nemačka]] su počele izgradnju [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].
* [[15. 10.|15. oktobar]] - [[28. 10.|28. oktobar]] [[1962]]. - [[Kubanska raketna kriza]]: Sukob između Sjedinjenih Država i saveza SSSR i [[Kuba|Kube]]. SSSR je pokušao da na Kubi postavi nekoliko lokacija za lansiranje raketa kao odgovor na američko postavljanje raketa u [[Turska|Turskoj]]. Sjedinjene Države su odgovorile pomorskom blokadom Kube, razmeštanjem bombardera [[Strateška vazduhoplovna komanda|Strateške vazduhoplovne komande]] na civilne aerodrome širom SAD i vojnim vežbama američkog [[Marinski korpus SAD|Marinskog korpusa]]. Tokom kratkog perioda, borbena gotovost američke vojske je otišla u stepen [[DEFCON]]-3, dok je strateška vazduhoplovna komanda bila u DEFCON-2. Kriza je dostigla vrhunac 27. oktobra kada je pilor špijunskog aviona [[U-2]] [[Rudolf Anderson]] oboren iznad Kube i kada je još jedan U-2 umalo oboren iznad Sibira, jer je načelnik [[Američko ratno vazduhoplovstvo|Američkog ratnog vazduhoplovstva]] [[Kertis Lemej]] ignorisao naređenje američkog predsednika [[
* [[24. 10.|24. oktobar]] [[1973]]: [[Jomkipurski rat]]: Kako se Jomkipurski rat bližio kraju, sovjetske pretnje da će intervenisati u korist Egipta naterala su SAD da idu u Defcon 3.<ref name="fas-defcon">[http://www.fas.org/nuke/guide/usa/c3i/defcon.htm DEFCON DEFense CONdition - Junajted States Nuclear Forces]</ref>
* [[9. 11.|9. novembar]] [[1979]]: Netačna uzbuna usled navodnog "sovjetskog prvog udara": SAD su hitne pripremale odmazdu nakon što je [[NORAD]] primetio indicije da je pokrenut sovjetski napad punog inteziteta.<ref>[http://archives.cbc.ca/war_conflict/defence/clips/10483/ CBC Digital Archives] (news recording)</ref> Nije učinjen nikakav pokušaj da se prvo iskoristi [[crveni telefon]] da se razjasni situacija sa SSSR-om. Sve dok radarski sistem za rano upozoravanje nije potvrdio da takav napad nije ni počeo, NORAD nije shvatio da je sistem za testiranje račuanara izazvao prikaz greške. Senator koji je bio u objektu NORAD-a je opisao atmosferu kao apsolutnu paniku. Kasnija istraga je dovela do izgradnje drugog objekta za testiranje, kako bi se sprečile slične greške.
* [[26. 9.|26. septembar]] [[1983]] - [[oko (sistem)|Sovjetski sistem za rano upozoravanje]] od nuklearnih napada je prijavio lansiranje američke [[interkontinentalna raketa|interkontinentalnih raketa]] iz baza u SAD. Ovo upozorenje o raketnom napadu [[Stanislav Petrov]], oficir sovjetskih PVO snaga, je pravilno identifikovao kao lažnu uzbunu. Ova odluka je sprečila nuklearnu odmazdu na SAD i njene zapadne saveznike. Ispitivanje satelitskog sistema za upozoravanje je kasnije potvrdilo da je sistem bio neispravan.<ref name="wash">{{cite news | url=http://www.washingtonpost.com/wp-srv/inatl/longterm/coldwar/shatter021099b.htm | title=I Had A Funny Feeling in My Gut | author=David Hoffman | publisher=Washington Post |date=February 10, 1999}}</ref><ref name="Baltimore Sun">{{cite web | title = Cold War’s Riskiest Moment | publisher = Baltimore Sun, Aug. 31, 2003 (article reprinted as ''The Nuclear War That Almost Happened in 1983'') | url = http://hnn.us/articles/1709.html#bombs9-5-03 | author=Scott Shane}}</ref>
* novembar 1983. - Vežba [[Sposobni strelac 83]]. SSSR je pogrešno shvatio vojne vežbe [[NATO pakt]]a u zapadnoj Evropi kao napad. U vreme vojnih vežbi, sovjetski Politbiro je bio paralisan zbog sve lošijeg zdravlja tadašnjeg vođe [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]].
* [[12. 6.|12. jun]] - [[26. 6.|26. jun]] [[1999]]. - [[Incident na prištinskom aerodromu]]: Ruski i britanski vojnici su imali sukob zbog [[aerodrom Slatina|aerodroma Slatina]] kod [[Priština|Prištine]]. Glavni zapovedniku NATO pakta general [[Vesli Klark]] je zahtevao od britanskog generala [[Majk Džekson|Majka Džeksona]] da britanski vojnici na silu zauzmu aerodrom. Džekson je odbio, obrazloživši: "Neću da započnem Treći svetski rat zbog tebe".<ref>{{cite news |url= http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/671495.stm |title=Third World War |work=[[BBC News]] |date=Thursday, 9 March, 2000 |publisher=[[
== Treći svetski rat u popularnoj kuluturi==
Treći svetski rat u takođe česta tema popularnoj kuluturi. Ko će započeti Treći svetski rat i kako će on biti vođen su stalne teme u štampi. Postoji brojna apokaliptična i postapokaliptična naučnofantastična književnost koja opisuje pretpostavljeno vođenje i posledice Trećeg svetskog rata, snimljeno je nekoliko filmova koje su kao podlogu imale Treći svetski rat. Rat je takođe tema i mnogih stipova, video igara, pesama, časopisa, radio-emisija i novina od 1940ih. [[Albert Einstein|Albert Ajnštajn]] je jednom izjavio: Ja ne znam kako će treći svetski rat biti vođen, ali znam da će se u četvrtom svetskom ratu ljudi tući toljagama i kamenjem.
== Izvori ==
Red 29:
* [[Hladni rat]]
* [[Nuklearno ratovanje]]
* [[Osigurano uzajamno uništenje|Uzajamno sigurno uništenje]]
[[Kategorija:Politika]]
|