Verzija na datum 28 novembar 2011 u 12:43 uredi Duma (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Vraćači 9.002 izmene Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 17 juni 2013 u 06:28 uredi poništi Kolega2357-Bot (razgovor \| doprinos) 64.473 izmene m Bot: popravljanje preusmjeravanja Novija izmjena →
Red 1: [[image:Federsee.jpg\|thumb\|200px\|Federsee, najznačajnije tresetište natapano podzemnim vodama u južnoj [[Njemačka\|Njemačkoj]]]] '''Tresetišta''' ili '''tresave''' su mokri [[životni okoliš]]i. Stalni višak vode iz [[~~oborine~~padavine\|oborina]] ili iz [[podzemna voda\|podzemnih voda]] znači manjak [[~~kisik~~kiseonik\|kisika]]a što dovodi do nepotpune razgradnje [[~~biljke~~biljka\|biljnih]] ostataka, koji se talože kao [[treset]]. Gomilanjem treseta, živo tresetište "raste", uzdiže se. Biljne zajednice koje uspijevaju u takvim uvjetima nazivaju se [[cret]]ovi, a najvažniju ulogu u njima imaju [[mahovine]]. Glavninu ovih biljnih zajednica čine mahovine [[rod (~~biologija~~taksonomija)\|~~rod~~roda]]a [[Sphagnum]], koji je po ovom staništu dobio hrvatski naziv [[mahovi tresetari]]. Za razliku od tresetišta, u [[močvara]]ma potpuna zasićenost [[voda\|vodom]] nije neprekidna. Povremeno isušivanje u močvarama rezultira potpunom razgradnjom organskih tvari u [[humus]]. ==Rasprostranjenost== Uvjeti koji pogoduju stvaranju tresetišta nalaze se svuda, no prije svega u [[~~Sjeverna~~Severna Amerika\|Sjevernoj Americi]], [[~~Europa~~Evropa\|Sjevernoj Europi]], sjevernoj i [[jugoistočna Azija\|jugoistočnoj Aziji]] kao i u području [[Amazona\|amazonskog]] bazena (vidi [http://de.wikipedia.org/wiki/Bild:Moorverbreitung.png]). Tu su nastala tresetišta <!--s različitim vrstama cretova, što ovisi o sastavu podloge i porijeklu vode koja napaja tresetište.--> različitih vrsta i u slojevima različitih debljina površine od ukupno 4 milijuna [[kvadratni kilometar\|km²]] što čini oko 3% površine zemljinog [[kopno\|kopna]]. Najbogatiji tresetištima su sjeverni dijelovi [[Rusija\|Rusije]], [[Aljaska\|Aljaske]] i [[Kanada\|Kanade]]. ==Povijest korištenja tresetišta== Treset, materijal koji se skuplja u tresetištu, od davnina je iskapan, sušen i korišten kao [[goriva\|gorivo]]. Kao mokri elementi krajolika, tresetišta se ne mogu koristiti za [[poljoprivreda\|poljoprivredu]]. No, oduvijek se pokušavalo [[~~kultiviranje~~kultivacija\|kultivirati]] ih, prije svega odvodnjavanjem, uvijek u vrlo teškim uvjetima. Jednim od najstarijih isušivanja tresetišta može se smatrati isušivanje [[Rimski forum\|Rimskog foruma]]. Na tom mjestu ranije se nalazila [[močvara]] u kojoj su se pokapali ljudi. Područje je isušeno gradnjom [[Cloaca Maxima\|Cloace Maxime]], dijela stare rimske kanalizacije. Red 17: Prvo sustavno kultiviranje tresetišta provodili su Cisterciti još u ranom [[srednji vijek\|srednjem vijeku]], no isušivanje je prestalo već u kasnom srednjem vijeku, kao jedna od posljedica [[tridesetogodišnji rat\|tridesetogodišnjeg rata]]. Nedovoljno razumijevanje važnosti ovog staništa rezultiralo je u [[20. ~~stoljeće~~vijek\|20. stoljeću]] velikim [[~~Hidrotehničke melioracije~~melioracija\|melioracijskim]] zahvatima, u pravilu iniciranim i poticanim od strane pojedinih država. Tek tijekom zadnjih desetljeća spoznaja o vrijednosti tresetišta dovela je do pokušaja zaštite njihovih ostataka. ==Vanjske poveznice==

Tresetište – razlika između verzija