Tonzura – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 29 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q273761 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
'''Tonzura''' ({{jez-lat|tonsura}} - striženje, šišanje, brijanje) - obrijano ili ošišano teme glave u obliku kruga u znak primanja monaškog postriga.
 
Drevni običaj delimičnog i potpunog brijanja ili kratkog šišanja glave kojeg su se, pretežno iz [[higijena|higijenskih]] razloga, prvobitno pridržavali [[Izida|Izidini]] sveštenici, da bi ga u rano [[hrišćanstvo]] Istoka uveli egipatski [[pustinjak|pustinjaci]]. Već u VI veku postrig glave u obliku tonzure propisan je za sve koji pristupaju [[svešteniksvećenik|svešteničkom]] („brazde na temenu") ili [[monah|monaškom]] činu (potpuno šišanje glave) i izgleda da je vršen u nameri oponašanja svetih [[apostolapostoli|apostola]]a [[Jakov Alfejev|Jakova]] i [[Sveti Pavle iz Tarsa|Pavla]].
 
Simbolično, pak, obruč kose oko glave označava [[Isus Hristos|Hristov]] trnov venac i govori ο mističnoj smrti svakog postriženika na ovom svetu, ali i ο odavanju budućem, u duhovnom i [[moral]]nom smislu, besprekornom i savršenom životu.
 
== Tonzura u pravoslavlju ==
 
Budući da [[portret]]i [[episkopepiskopos|episkopa]]a i [[arhiepiskop]]a na srpskim srednjovekovnim i poznovizantijskim [[freska]]ma, [[ikona]]ma i [[minijatura]]ma bez tonzura predstavljaju pravu retkost, netačno je mišljenje ili plod neobaveštenosti njeno vezivanje i poreklo za rimokatolički [[sveštenstvo|kler]]. U srpskom jeziku tonzura se naziva gumence (malo [[gumno]]) ili čelka, a naslikana je na oko 20 portreta što prvog srpskog [[arhiepiskop]]a svetog [[Sveti Sava|Save]], što na dugoj galeriji crkvenih velikodostojnika sa temenim kružnim postrigom počev od XIII ([[Manastir Mileševa|Mileševa]], 1235; Arilje 1296) pa sve do sredine XVII veka ([[Manastir Morača|Morača]], 1645).
{{Commonscat|Tonsure}}