Mars – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 14:
| 0.09341233
|- style="text-align: left;"
| [[Orbitalni period|Ophodno vrijeme]]
| [[1 E7 s|686.98 dana]]<br />(1.88081578 [[Julijanska godina|Julijanskih godina]])
|- style="text-align: left;"
Red 26:
| 1.85061°
|- style="text-align: left;"
| Broj [[prirodni satelitsateliti|prirodnih satelita]]
| 2
|-
Red 34:
| 3,396.2 km
|- style="text-align: left;"
| [[Površina (geometrija)|Površina]]
| 144 milijuna [[kvadratni kilometar|km<sup>2</sup>]]
|- style="text-align: left;"
Red 40:
| 6.4191 × 10<sup>23</sup> [[kilogram|kg]]
|- style="text-align: left;"
| Prosječna [[gustina|gustoća]]
| 3.94 g/cm<sup>3</sup>
|- style="text-align: left;"
Red 55:
| 0.15
|- style="text-align: left;"
| [[Brzina oslobađanja|Izlazna brzina]]
| 5.02 km/s
|- style="text-align: left;"
Red 84:
| 1.6%
|- style="text-align: left;"
| [[Kiseonik|Kisik]]
| 0.13%
|- style="text-align: left;"
| [[Ugljen monoksid|Ugljični monoksid]]
| 0.07%
|- style="text-align: left;"
Red 112:
|}
 
'''Mars''' je četvrti po redu [[planeta|planet]] od [[Sunce|Sunca]]. Mars je udaljen 1.52 [[AU]] ili 227,940,000 km od Sunca, ima [[promjer]] 6,794 km i [[masa|masu]] 6.4219 × 10<sup>23</sup> kg. Oko Marsa kruže dva mala [[prirodni satelitsateliti|prirodna satelita]]: [[Fobos (mjesec)|Fobos]] i [[Deimos (mjesec)|Deimos]]. Fobos ima promjer 11 km i masu 1.08e16 kg, dok Deimos ima promjer 6 km i masu 1.80e15 kg. Putevi koje opisuju oko Marsa također su različiti. Fobos kruži na 9,000 km od središta Marsa, dok Deimos kruži na 23,000 km.
 
Mars je bio [[rimskirimsko imperijCarstvo|rimski]] bog rata. [[staraAntička Grčka|Grčko]] ime za Mars je [[Ares]], pa za pojmove vezane uz Mars koristimo prefiks '''areo-''' umjesto geo-, npr. umjesto geografska širina koristimo pojam areografska širina.
 
 
== Fizička svojstva ==
=== Atmosfera i klima ===
Marsova atmosfera je primetno drugačija od [[Zemlja (planet)|Zemljine]], a sastoji se uglavnom od [[ugljik dioksid|ugljen-dioksida]] (95.32%), uz male primese drugih elemenata: [[dušik|vodonika]] (2.7%), [[argon]]a (1.6%), [[kisik|kiseonikakiseonik]]a (0.13%) i [[neon]]a (0.00025%). Takođe sadrži i [[voda|vodenu paru]] (0.03%), a u polarnim krajevima je nađen [[ozon]].
 
[[Datoteka:Mars Hubble.jpg|thumb|left|180px| Planeta Mars sa vidljivim polarnim kapama<br /> (izvor: NASA-Hubble teleskop, snimljeno tokom opozicije Marsa 2001.)]]
Red 186:
 
=== Svojstva unutrašnjosti planeta ===
Zbog velike razlike u masi, Marsova unutrašnjost se dosta razlikuje od Zemljine. Kora je debela stotinjak kilometara, bogata je [[silicij]]em i [[aluminijaluminijum|aluminijem]]em, a siromašna [[magnezij]]em. Ispod nje nalazi se plašt s feromagnetskim silikatima, dok se jezgra, koja zauzima približno četvrtinu obujma planeta, sastoji od rastaljenog troilita (željezni sulfid).
 
=== Orbita i rotacija ===
Red 222:
</table>
 
Fobos i Deimos su jedini Marsovi [[prirodni satelitsateliti]]i, a smatra se da potječu iz drugih krajeva sunčeva sustava - [[asteroid]]i uhvaćeni Marsovim gravitacijskim poljem.
 
Po sastavu su slični asteroidima tipa C (bogati su ugljikom). Njihova mala gustoća sugerira da nisu sastavljeni od punog kamena, već najvjerojatnije od mješavine kamena i leda. Pretpostavlja se da su ova dva satelita nastala u vanjskom dijelu sunčeva sustava (ne u asteroidnom pojasu). Oba su satelita posuta kraterima.
Red 319:
{{Main| Život na Marsu }}
Naučnici još uvijek nisu složni po pitanju postojanja izumrlog ili sadašnjeg života na Marsu. Ako bi život bio prisutan, to bi najvjerovatnije bilo u obliku mikroorganizama.
[[29. 5.|29. svibnja]] [[2013|2013.]] na marsu je snimljeno neobično biće za koje kažu da je gušter.
 
== Mars u romanima i filmovima ==
Planet Mars mnogo puta se pojavljuje kao mjesto radnje ili subjekt u romanima, filmovima, pa i u radio dramama. Najveći šok doživjela je američka publika [[30. 10.|30. listopada]] [[1938]], kada je [[Orson Welles]] izveo radio adaptaciju novele [[HerbertH. GeorgeG. Wells|Rat svjetova]] (roman o napadu [[marsijanci|Marsijanaca]] na Zemlju). Interpretacija Orsona Wellsa stvorila je masovnu paniku kod publike toga vremena.
 
=== Romani ===
* Guliverova putovanja - Jonathan Swift
* Rat svjetova - [[Herbert George Wells|H. G. Wells]]
* Mnogo vike nizašto - [[Predrag Raos]], [[1985]]