Maroko – razlika između verzija

neovisnost = Od [[Francuska|Francuske]] [[2. 3.|2. ožujka]] [[1956]]. |

'''Maroko''' je država u sjeverozapadnoj [[Afrika|Africi]] u regiji poznatoj kao [[Magreb]], na obali [[Atlantski oceanAtlantik|Atlantskog oceana]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči na sjeveru sa španjolskim eksklavama [[Ceuta]] i [[Melilla]], na istoku i jugoistoku s [[Alžir]]om te na jugu s teritorijem [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]] koja je trenutno pod marokanskom kontrolom. [[Arapski jezik|Arapsko]] ime zemlje, "Al-Mamlakâ l-Maġribīyâ", znači "Zapadna kraljevina".

Relativno široku nizinu uz obalu [[Atlantski oceanAtlantik|Atlantskog oceana]] uokviruju sa sjevera gorje [[Rif]], paralelno mediteranskoj obali, a s istoka i juga planine [[Atlas (gorjeplanine)|Atlasa]] u kojem se nalazi i najviši vrh, Jebel Toubkal (4165 m). Uz obalu sjevernog dijela Maroka klima je mediteranska, a u unutrašnjosti nešto oštrija, s hladnijim zimama i toplijim ljetima. Količina oborina opada od sjevera prema jugu; najjužniji dijelovi zemlje pripadaju [[Sahara|Sahari]]. Planinski vrhunci na sjeveru pokriveni su snijegom veći dio godine.

Prvi zabilježeni stanovnici područja današnjeg Maroka bili su [[Berberi]]. Krajem [[7. stoljećevijek|7. stoljeća]] s istoka su stigli [[Arapi|arapski]] osvajači i donijeli [[islam]]. U [[11. stoljećevijek|11. stoljeću]] područje je postalo dio države [[Almoravidi|Almoravida]], a u [[12. stoljeću|12.]] [[Almohadi|Almohada]]. U [[16. stoljećevijek|16. stoljeću]] Marokanci su se uspjeli othrvati pokušajima europske kolonizacije i [[Osmanskootomansko Carstvo|otomanskim]] osvajačima koji su zauzeli susjedni [[Alžir]] i na taj način stvorili zasebni identitet. Godine [[1666]]. lokalni vladar sa sjeveroistoka Ar-Rashid zauzeo je [[Fes]], a nešto kasnije i većinu marokanske unutrašnjosti, utemeljivši tako dinastiju Alawi koja vlada Marokom do danas.

Godine [[1830]]. [[Francuska|Francuzi]] su osvojili susjedni [[Alžir]], ali je Maroko ostao neovisan sve do početka [[20. stoljećevijek|20. stoljeća]] kada je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] popustila pred zahtjevima Francuske i otvorila joj put prema većem utjecaju u zemlji. Francuskim pretenzijama u Maroku protivila se [[Nemačka|Njemačka]] pa je diplomatska kriza u dva navrata, [[1906]]. i [[1911]]. zamalo prerasla u oružani sukob velikih sila. Godine [[1912]]. Maroko je postao francuski protektorat pod formalnom upravom [[sultan]]a, ali sa stvarnom moći u rukama francuskog glavnog rezidenta. Sjeverni dio zemlje dospio je pod upravu [[ŠpanjolskaŠpanija|Španjolske]] sa središtem u [[Tétouan]]u, a [[Tangier]] je postao međunarodni grad.

Za vrijeme francuske vlasti središte Maroka premješteno je iz unutrašnjosti na obalu. Luka [[Casablanca]] je izrasla u milijunski grad, industrijski i financijski centar sa značajnom zajednicom Europljana, a [[Rabat]] postao nova prijestolnica. Nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] sve su izraženije bile težnje Marokanaca za samostalnošću, utjelovljene u osobi sultana Mohammeda V. Francuska je pokušala zaustaviti osamostaljenje, ali je u drugoj polovici [[1950-e|1950-ih]] morala popustiti i Maroko je [[1956]]. postao neovisna monarhija, a godinu dana kasnije sultan Mohammed proglasio se kraljem.

Marokansku neovisnost obilježila je duga ([[1961]]. – [[1999]].) vladavina kralja [[Hassan II.|Hassana II.]] koji je kombinacijom autoritarne i umjereno reformističke politike uspio održati jedinstvo i političku stabilnost zemlje. Maroko je za razliku od mnogih arapskih zemalja ostao čvrsto na strani Zapada u [[Hladni rat|hladnom ratu]]. Godine [[1976]]. Hassan je u savezništvu s [[Mauritanija|Mauritanijom]] zauzeo susjednu [[Zapadna Sahara|Zapadnu Saharu]], bivšu španjolsku koloniju s vrijednim ležištima [[fosfati|fosfatafosfat]]a, otpočevši time sukob sa zapadnosaharskim gerilskim pokretom [[Polisario]] kojeg je podržavao susjedni [[Alžir]].

U [[1990-ihe|1990-ima]] u Maroku je započeo proces postupne demokratizacije. Hassana je naslijedio sin [[Mohammed VI.]] koji je ubrzao političke i društvene reforme.

Glavni jezici stanovništva su [[arapski jezik|arapski]] odnosno njegov lokalni dijalekt koji se značajno razlikuje od standardnog jezika, te dijalekti [[berberski jezik|berberskog]] kojima se govori uglavnom u planinskim područjima. Stanovništvo Maroka je mješavina mnogih skupina, od starosjedilaca Berbera preko doseljenika iz sjeverne i supsaharske Afrike do izbjeglica s [[IberskiPirinejski poluotok|Iberskog poluotoka]] nakon [[rekonkvistareconquista|rekonkviste]].

Marokansko gospodarstvo karakterizira otprilike podjednaka zastupljenost poljoprivrede, industrije i usluga u [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u. [[Poljoprivreda|Poljoprivredna]] proizvodnja, uglavnom uzgoj žitarica, agruma i povrća, ovisna je o količini oborina koja jako varira iz godine u godinu. Od industrija se ističu tekstilna, prehrambena i proizvodnja i prerada fosfata. BDP je za 2004. procijenjen na 4200 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.