Marko Porcije Katon Stariji – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 1 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q180081 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 6:
| datum_rođenja = [[234. pne]]
| mjesto_rođenja =
| datum_smrti = [[149. pne.|149. pne]]
| mjesto_smrti =
}}
'''Marko Porcije Katon Stariji''', nazvan i '''Cenzor''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Marcus Porcius Cato Maior Censor'', rođen 234. godine st. e. u [[Tuskul]]u, umro 149. god. st. e.) bio je [[Antički Rim|rimski]] državnik i [[Rimska književnost|književnik]] u periodu srednje [[
== Život i politički rad ==
Kao [[Tribun|vojni tribun]] borio se u [[Punski ratovi|drugom punskom ratu]], a zatim započeo političku karijeru pod pokroviteljstvom Lucija Valerija Flaka, koji je bio impresioniran Katonovim [[moral]]nim načelima. Kao [[kvestor]] je boravio na [[Sicilija|Siciliji]], a vraćajući se odatle na [[Sardinija|Sardiniji]] je navodno sreo pesnika [[Kvint Enije|Enija]] i poveo ga sa sobom u [[Rim]]. Dužnost [[pretor]]a obavljao je 198. godine, a dužnost [[konzul]]a 195. godine sa Valerijem Flakom kao kolegom. Nakon konzulata kao namesnik upravljao je [[Rimske provincije|provincijom]] [[Hispanija|Hispanijom]], gde je postigao vojne uspehe za koje je nagrađen [[trijumf]]om. Tokom osamdesetih godina 2. veka st. e. Katon je često nastupao kao ogorčeni protivnik porodice [[Scipioni|Scipiona]] i njihovih nastojanja da osnaže [[Antička Grčka|grčki]] uticaj na rimsku kulturu. Ipak, prema [[Antika|antičkoj]] tradiciji, i sam Katon je na kraju naučio grčki jezik.
Na dužnost [[
Kasnije je Katon putovao u [[
== Književna dela ==
Katon je za svoga sina sastavljao spise na različite teme. Najvažnije mu je delo bilo '''''Počeci''''' ''(Origines)''. U prve tri knjige ovog dela Katon izlaže staru istoriju Rima od dolaska [[Eneja|Eneje]] u [[Italija|Italiju]], [[Osnivanje Rima|osnivanje grada Rima]] i drugih italskih gradova, pa odatle delu i taj naziv. Kasnije je Katon dodao još četiri knjige, u kojima je izložio noviju istoriju od punskih ratova do svoga vremena. Ovo nam je delo danas izgubljeno, ali je značajno jer je predstavljalo prvo takvo delo na latinskom jeziku, jer je ohrabrivalo [[Istioriografija|istoriografski]] rad u Rimu i jer je udarilo temelje latinskom proznom stilu. Katonov je jezik arhaičan i jednostavan, ali precizan i jasan i predstavlja plod velikog književnog truda, sasvim u neskladu s njegovom vlastitom poslovicom ''rem tene, verba sequentur'' (= "drži se teme, a reči će same doći"). U "Počecima" je napušten [[Analisti|analistički]] metod i građa je raspoređena prema tematici i događajima. Mana dela leži u tome što Katon ličnosti nije beležio po njihovim imenima, već po zvanjima ("konzul", "tribun" itd.). Izgleda da je faktografska vrednost dela bila velika: znamo da Katon u svoje izlaganje nije unosio izmišljene, pretpostavljene govore istorijskih ličnosti, što je bila uobičajena praksa kod grčkih istoričara i analista, ali je zato u delo uneo svoje govore koje je uistinu držao tokom svoje političke karijere. Premda je bio protivnik grčkih uticaja, Katon je za istoriju mnogih italskih gradova morao koristiti grčke izvore, kojima je ponekada ukazivao i preveliko poverenje.
Drugo Katonovo delo jeste '''''O zemljoradnji''''' ''(De agricultura)'', koje predstavlja najstariji sačuvani spomenik latinske književne [[Proza|proze]], premda se čini da je do nas došlo u kasnijoj redakciji pri kojoj su učinjene izvesne intervencije u jeziku. U delu se obrađuju [[vinogradarstvo]], [[maslinarstvo]], [[povrtarstvo]] i [[stočarstvo]], s glavnim ciljem da se ukaže na to kako najlakše zaraditi, pri čemu se saveti zasnivaju na Katonovom vlastitom iskustvu i jednostavnim zdravorazumskim načelima kakav je npr. Katonon savet da [[
Katon je bio poznat i kao dobar govornik. [[Ciceron]] zna za 150 Katonovih '''govora'''. Neznatni fragmenti koji su nam se sačuvali odaju oštroumlje, duhovitost, iskrenost i jednostavnost. Kada se, već u starosti, morao na sudu braniti od optužbi koje su sobom nosile pretnju [[Smrtna kazna|smrtne kazne]], održao je govor s nesmanjenom snagom i oštrinom, ali je bio svestan da je teško uveriti sudije: "Kako je teško čoveku koji je svoj život proveo u prošloj generaciji da pridobije ljude koji pripadaju sadašnjosti". Čini se da je, pored zbornika Katonovih govora, bila objavljena i zbirka '''pisama''' upućenih sinu Marku ''(Epistulae ad Marcum filium)'', punih pouka i saveta za ispravan život.
Svom sinu Marku posvetio je Katon i zbirku '''''Pravila o čestitom životu''''' ''(Carmen de moribus)'', za koju se ne zna da li je bila sastavljena u prozi ili u stihovima, jer reč ''carmen'' od starine u Rimu označava svaku svečanu, mahom ritmovanu formulu. U ovim fragmentarno sačuvanim maksimama "predački običaji" ''(mos maiorum)'' bili su mera svega što je dobro i čega se treba pridržavati. Sličnim moralističko-didaktičkim ciljevima služio je i Katonov spis pod nazivom '''''Pouke sinu Marku''''' ili '''''Knjige posvećene sinu Marku''''' (''Praecepta ad Marcum filium'' ili ''Libri ad Marcum filium''). Delo je imalo [[Enciklopedija|enciklopedijski]] karakter i obrađivalo je teme iz zemljoradnje, [[Medicina|medicine]], [[
''Katonove izreke'' ''(Dicta Catonis)'' predstavljaju zbirku kratkih i jezgrovitih moralnih pouka, delom u prozi, a većinom u stihovima, koja je bila izuzetno popularan udžbenik tokom [[
== Eksterni linkovi ==
|