Mallorca – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
|||
Red 13:
}}
'''Mallorca''' je najveći otok u [[
[[Glavni grad]] otoka, [[Palma de Mallorca]], je također i glavni grad autonomne pokrajine Balearski otoci. Himna Mallorce je La Balangera.
Red 20:
===Osnivanje Mallorce===
Mallorca je bila nastanjena od prapovijesnih vremena. Otkriveni su grobovi i tragovi naselja iz [[
Vandali su opustošili otok 426., a pripojili su ga svome carstvu 465. godine Godine 534. Mallorcu je osvojio [[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizant]] i upravljao njome kao dijelom provincije Sardinije. Pod bizantskom vlašću je podignut veći broj crkava. Ali od 707. otok su neprestano napadali [[muslimani]] iz Sjeverne Afrike.
Kalifat Cordoba je 902. godine osvaja Mallorcu, donijevši novo razdoblje prosperiteta otoku. Kad je kalifat bio na vrhuncu, [[Mauri]] su unaprijedili poljoprivredu navodnjavanjem, a razvili su i lokalne zanate. Pošto se kalifat 1015. raspao, započela je era opadanja. Mallorca je došla pod upravu vladara <!-- taife -->Denija, a od 1087. do 1114. bila je neovisna. Međutim, jedna ekspedicija iz Pise i Katalonije je 1114. osvojila otok i držala Palmu pod opsadom 8 mjeseci. Kad je grad pao, osvajači su se povukli, a zamijenili su ih [[Almoravidi]] iz Sjeverne Afrike, koji su vladali do 1203. godine. Almoravide je istjerala dinastija [[Almohadi|Almohada]] koji su vladali do 1229. Iskoristivši konfuziju i nerede, kralj [[Jakov I. Aragonski]] je izvršio invaziju sa 15.000 vojnika i 1.500 konja, i pripojio otok Aragonskoj kruni poslije tromjesečnog vojnog pohoda.
Red 30:
===Palma===
Glavni grad Mallorce, Palma, osnovan je kao [[
===20. stoljeće i danas===
Od pedesetih godina 20. stoljeća uspon masovnog turizma radikalno je promijenio fizionomiju i grada i otoka, pretvorivši ga u privlačno središte za strane turiste i za radnike iz kontinentalne Španjolske. To je doprinijelo velikim promjenama u tradiciji, sociolingvističkoj mapi, urbanizaciji i kupovnoj moći. Zahvaljujući turizmu Palma je značajno napredovala. Godine [[1960|1960.]] Mallorca je imala 500.000 posjetitelja, dok je 1997. imala 6.739.700. Godine [[2001|2001.]], više od 19.200.000 putnika prošlo je kroz zračnu luku Son Sant Joan u Palmi, uz dodatnih 1,5 milijuna koji su došli morem.
U 21. stoljeću, plan urbanog razvoja, tzv. Pla Mirall ("Plan ogledalo"), privukao je veliki broj radnika imigranata izvan [[
Lokalne novine Diario de Mallorca objavile su [[14. 11.|14. studenog]] 2005. tvrdnje da je [[CIA]] koristila zračnu luku na otoku za program tajnog prijevoza osumnjičenih za [[terorizam]].
==Zemljopis==
| |||