Wikipedija

Malik-šah I – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4:
|slika=Büyük Selçuklu Sultanı Melikşah.jpg
|opis=Malik-Šah I (minijatura)
|sukcesija= [[Popis sultana Seldžučkog Carstva|Sultan]] [[SeldžučkoSeldžučka CarstvoMonarhija|Seldžučkog Carstva]]
|datum rođenja=1055
|datum smrti=19. novembar {{death year and age|1092|1055}}
|puno ime='''[[Laqab]]''': Muizz ad-Din (kratko), Jalal ad-Dawlah<br>'''[[Kunya (arapski)|Kunya]]''': Abul-Fath<br>'''[[osobno ime|lično ime]]''': Hasan<br>'''[[kraljevsko ime]]''': Malik-Shah<br>'''[[Arapsko ime#Nasab نسب|Nasab]]''': Malik-Shah [[wiktionary:ibn|ibn]] Alp Arslan ibn [[Chaghri Beg|Chaghri-Beg]] ibn [[Mikail ibn Seljuq|Mikail]] ibn [[Seljuq]] ibn [[Duqaq Timuryaligh|Duqaq]]
|otac=[[Alp Arslan]]
|supružnik=[[Turkan Khatun, kćer Ibrahima Tamghach-Khana|Turkan Khatun]]<br>[[Zubeida Khatun]]
|potomstvo=[[BarkiyaruqBarkijaruk|Rukn ad-Din Barkiyaruq]]<br>[[Muhammad I (seldžučki sultan)|Ghiyath ad-Din Tapar]]<br>[[Ahmad Sanjar|Muizz ad-Din Sanjar]]<br>[[Mahmud I od Velikog Seldžuka|Nasir ad-Din Mahmud]]<br>[[Adud ad-Dawlah Ahmad]]<br>Dawud<br>Princess Mah-i Mulk<br>Princeza Sitara<br>[[Jawhar Khatun bint Malik-Shah I|Princeza Jawhar Khatun Mahd-i Iraq]]
|vladavina=1072 – 1092
|prethodnik=[[Alp Arslan]]
|nasljednik=[[Mahmud I od Velikog Seldžuka|Mahmud I]]
|kuća=[[SeldžučkaSeldžuci (dinastija)|Kuća Seldžuka]]
|religija=[[islam]]
}}
 
'''Malik-Šah I''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: ملكشاه; [[puno ime]]: ''Muizz ad-Dunya wa ad-Din Jalal ad-Dawlah Hasan Malik-Shah ibn Muhammad'') (1055 - 19. novembar 1092) bio je [[sultan]] [[SeldžučkoSeldžučka CarstvoMonarhija|Seldžučkog Carstva]] od 1072. do smrti.<ref>Renee Grousset, ''The Empires of the Steppe:A History of Central Asia'', Trans. Naomi Walford, (Rutgers University Press, 1991), 152.</ref><ref>''Alp Arslan'', C. Cahen, '''The Encyclopaedia of Islam''', Vol. 1, Ed. H.A.R. Gibb, J.H. Kramers, E. Levi-Provencal and J. Schacht, (E.J. Brill, 1986), 421.</ref>
 
Bio je sin sultana [[Alp Arslan]]a. Godine 1064. je oca pratio u pohodu na [[Kavkaz (region)|Kavkaz]]. Iste godine se oženio za [[Turkan Khatun, kćer Ibrahim Tamghach-Khana|Turkan Khatun]], kćer [[Karahanidski Kanat|karahanidskog]] vladara<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/maleksah "MALEKŠĀH"] ''Encyclopædia Iranica''</ref> [[Ibrahim Tamghach-Khan]]a.<ref>Ann K. S. Lambton, ''Continuity and Change in Medieval Persia'', (State University of New York, 1988), 263.</ref> Nakon očevog ubistva, Malik je preuzeo prijestolje, ali se protiv njega pobunio stric Qawurd-Beg. U januaru 1074. su se dvije vojske srele kraj [[Hamadan]]a; Qawurd-Begove trupe su se sastojale od tradicionalnih [[turkmeni|turkmenskih]] elemenata iz Alp Arslanove vojske, dok je Malik koristio ''[[ghulam]]e'' i [[Kurdi|kurdske]] i [[Arapi|arapske]] kontingente. U bitci je Qawurd poražen i zarobljen; iako mu je Malik ispočetka mislio poštediti život, otrovan je, najvjerojatnije po naređenju [[vezir]]a [[Nizam al-Mulk]]a.<ref>''Kawurd'', C.E. Bosworth, '''The Encyclopaedia of Islam''', Vol. 4, Ed. E. van Donzel, B. Lewis and C. Pellat, (E.J. Brill, 1997), 807.</ref>
 
Malikshah je bio nominalni poglavar seldžulke države, ali je Nizam al-Mulk kao vezir stekao gotovo neograničenu vlast.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=70}}</ref> Nizam se pri tome pokazao kao uspješan vladar; suzbio je pokušaje [[GaznavidiGaznavidska Monarhija|Gaznavida]] da povrate [[Veliki Horasan|Horasan]]; od [[Fatimidi|Fatimida]] je preoteo Siriju, [[Velika turska invazija|napao]] je [[Kraljevina Gruzija|Gruziju]] i od nje učinio tursku [[tributarna država|tributarenu državu]], regionalne guverner i emire podvrgnuo centralnoj vlasti, a [[Abasidi|abasidske]] kalife učinio seldžučkim marionetama.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 7|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=273–275}}</ref> Iako je nakon Alp Arslanove pobjede kod [[Bitka kod Mancikerta|Mancikerta]] 1071. godine nastavljen turski prodor u [[AnadolijaMala Azija|Anadoliju]], seldžučka država od toga nije imala neposredne koristi, s obzirom da su je provodile nezavisne turkmenske voske, pa je tako stvoren [[Rimski sultanat|Rumski Sultanat]], čiji vladari nisu priznali Malik Šahovu vlast.
 
Pod Malik Šahovom vlašću je 1075. godine reformiran [[Iranski kalendar|Jalāli kalendar]]<ref>''Djalali'', S.H. Taqizadeh, '''The Encyclopaedia of Islam''', Vol. 2 , Ed. B.Lewis, C. Pellat and J. Schacht, (E.J. Brill, 1991), 397-398.</ref> te u zemljama pod seldžučkom vlašću osnovane nove obrazovne institucije.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=71}}</ref> Godine 1092. je Nizam al-Mulk ubijen kod Sihne, na putu za Bagdad, od muškarca prerušenog u sufističkog mistika.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=69–72}}</ref> Nizamovi tjelohranitelji su odmah nakon toga sasjekli atentatora, te se nije mogao ustanoviti ni njegov identitet, povod ili naručitelj. Prema nekim špekulacijama ubica je bio jedan od ranih [[asasini|asasina]]; a prema drugima ga je poslao sam Malik Šah.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 8|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=72}}</ref> U svakom slučaju, sam Malik Šah se neposredno nakon toga teško razbolio i umro za nekoliko mjeseci. Neki od izvora navode da su ga ubili Nizamovi sljedbenici nastojeći osvetiti svog vođu.<ref>{{cite book|last=Gib|first=H A R|title=The Encyclopedia of Islam, vol. 7|year=1960-1985|publisher=Brill Lieden|pages=275}}</ref>
Red 32:
 
{{s-start}}
{{s-hou|[[SeldžučkaSeldžuci (dinastija)|Kuća Seldžuka]]||1055||19. novembar 1092}}
{{s-reg|}}
{{s-bef|before=[[Alp Arslan]]}}
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Malik-šah_I