Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q150862 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
[[Datoteka:Maximilian II HRR MATEO.jpg|thumb|thumb|'''Maksimilijan II.''']]
'''Maksimilijan II.''' ([[Beč]], [[31. 7.|31.7.]] [[1527]]. - [[Regensburg]], [[12. 10.|12.10.]] [[1576]].), je bio car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatski]] i [[Češkačeška Republika|češki]] kralj (1564.-1576.) kao i izabrani kralj Poljsko-Litvanske unije između [[12. 12.|12.12.]][[1575]]. i [[15. 12.|15.12.]][[1575]].
 
== Vjerska politika ==
Maksimilijan je došao na vlast poslije smrti oca [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I.]] u doba vjerskih sukoba između katolika i protestanata i najveće turske opasnosti za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Mađarska|Ugarsku]]. Iako je naginjao [[protestantizam|protestantizmu]] ostao je iz političkih razloga vjeran [[katolicizamkatoličanstvo|katolicizmu]]. Smatrao je da vladar treba biti iznad svih konfesija. Stoga je nastojao da se katolici i protestanti sporazume, ali bez uspjeha, tako da mu nije preostalo ništa drugo nego da tolerancijom ublažava i smiruje njihove razlike i sukobe. 1571. priznao je protestantskom plemstvu u [[Austrija|Austriji]] pravo na slobodu vjeroispovijesti, no ne i gradovima, gdje se na taj način [[kontrareformacija|protureformacija]] koju je bio započeo njegov otac mogla učvrstiti.
 
== Vladanje u Ugarskoj i Hrvatskoj ==
1564. provalio je iz [[Transilvanija|Erdelja]] u habsburški dio Ugarske Ivan Sigismund sin [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]], ali se zbog poplava morao povući. Nastavio je rat protiv bečkog dvora sve do svoje smrti [[1570|1570.]] kada je potpisao kapitulaciju i priznao Maksimilijanu titulu hrvatsko-ugarskog kralja. Nakon Maksimilijanove pobede duhovno slomljeni Ivan Sigismund je gotovo odmah umro u 30 godini života. Nakon njegove smrti za erdeljskoga vojvodu izabran je [[Stjepan Bathory, poljski kralj|Stjepan Bathory]] koji 15.12.1575. izmanipulirao poljske plemiće da bude izabran u drugom glasovanju za kralja Poljsko-Litvanske unije nakon što su Litvanci napustili zasjedanje nakon što je bio izglasan Maksimilijan za kralja 12.12.1575.. Taj događaj je naravno doveo do pojačanih vojnih aktivnosti između Maksimilijana i svog politički spretnog neprijatelja koji se okrenuo za pomoć Turcima. Maksimilijanova smrt 1576. godine će samo značiti da će njegov nasljednik nasljediti ovaj rat.
 
U vrijeme Maksimilijanove vladavine dogodila su se dva značajna događaja hrvatske ranonovovjekovne povijesti; junačka obrana Sigeta [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]] 1566. i seljačka buna u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pod vodstvom [[Matija Gubec|Matije Gubeca]] 1572.-1573., koja je okrutno ugušena.
 
== Smrt ==
Maksimilijan je umro [[1576]]. godine. Naslijedio ga je sin [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf]]. Na samrti su ga obitelj i papinski legat nagovarali da primi [[sakrament|sakramente]] tj. da se ispovijedi i pričesti. Ali Maksimilijan bi ih odbijao riječima "Moj je propovijednik u nebu", iako se izjasnio da vjeruje u nauk [[Katolička Crkvacrkva|Katoličke Crkve]].
 
== Značaj ==
Maksimilijan je bio razborit i bistar čovjek i obrazovaniji od svoga oca. No ipak nije bio podoban za vladara u ono burno vrijeme. On nije mogao nikada jasno i odlučno odrediti ciljeve koje bi slijedio niti odabrati sredstva da ih ostvari. Neprestano se kolebao pa ga je stoga malo tko volio. U [[NjemačkaNemačka|Njemačkoj]] ga nisu voljeli ni katolici i protestanti; u Ugarskoj su gotovo zazirali od njega. Hrvatsko bi Kraljevstvo za njegova vladanja gotovo posve osvojili Turci. Maksimilijan je naime vodio posve defenzivnu i mlaku politiku prema Turcima. Tako 1566. nije na sve njegove molbe htio Nikoli Šubiću Zrinjskom poslati nikakvu pomoć u Sigetu.
 
== Potomstvo ==
Maksimilijan se [[1548|1548.]] vjenčao s Marijom od Španjolske, kćerkom [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] i imao s njom sedmero djece:
* Ana (1549.-1580.) - supruga španjolskog kralja [[Filip II., kralj Španjolske|Filipa II.]]
* [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]] (1552. - 1612.)
* Ernest (1553.-1595.)
* Elizabeta (1554.-1592.) - supruga francuskog kralja [[KarloCharles IX., kraljod Francuske|Karla IX.]]
* [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]] (1557.-1619.)
* Maksimilijan (1558.-1618.)
Red 32:
|prethodnik = [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] ([[1527]]. - [[1564]].)
|gl_članak_funkcija=[[Popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva|car Svetog Rimskog Carstva]] (1564. - 1576.)
|nasljednik=[[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]] ([[1576]]. - [[1608]].)
}}