Maksencije – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 44 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q182070 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 1:
[[Datoteka:Follis-Maxentius-s3776.jpg|thumb|300px|thumb|Maksencije na novcu]]
'''Maksencije''' ili '''Marko Aurelije Valerije Maksencije''' (rođen oko [[278]], umro [[28. 11.|28. oktobra]] [[312]]. godine) bio je car [[Rimsko Carstvo|Pimskog carstva]] od [[306]]. do svoje smrti. Bio je sin pređašnjeg cara [[Maksimijan|Maksimijan]]a i zet [[Galerije|Galerije]]v.
==Rođenje i mladost==
Red 8:
Kada je Maksimijan postao car 285. godine, Maksencije je postao naslednik prestola. Izgleda da nije dobijao važne administrativne i vojne dužnosti tokom Dioklecijanove vladavine, kao i tokom vladavine sopstvenog oca. Rano se oženio [[Valerijom Maksimilom]], Galerijevom kćerkom. Iz tog braka potiču dva sina: Valerije Romul (295 – 309) i jedan nepoznati.
[[305]]. godine Dioklecijan i Maksimijan su se povukli i raniji cezari, [[Konstancije I.|Konstancije Hlor]] i [[Galerije|Galerije]] postali su carevi. Za nove cezare izabrani su [[Sever II
Kada je [[Konstancije I.|Konstancije Hlor]] umro [[306]]. godine, njegov sin [[Konstantin Veliki|Konstantin Veliki]] je bio krunisan za cara, što je prihvatio i Galerije. Konstantin Veliki je tako bio izabran za cezara na mestu koje je ostalo upražnjeno posle smrti njegovog oca. Tim presedanom će se poslužiti Maksencije kada bude dolazio na vlast.
Red 15:
[[Datoteka:RomaBasilicaMassenzioDaPalatino.JPG|thumb|300px|thumb|Maksencijeva Bazilika na Rimskom Forumu. Dovršio ju je [[Konstantin Veliki|Konstantin Veliki]].]]
[[306]]. godine počeli su se širiti glasovi da tetrarsi predviđaju da nametnu porez u Rimu kao u bilo kom drugom gradu Carstva i da nameravaju da otpuste ostatke [[
Maksencije je bio priznat za cara u centralnoj i južnoj [[Italija|Italiji]], [[Korzika|Korzici]], [[Sardinija|Sardiniji]], [[Sicilija|Siciliji]] i u [[Rimska Afrika|Africi]]. Severna Italija je ostala u rukama [[Sever II
Maksencije se nije proglasio za avgusta, u nadi da će privući na svoju stranu Galerija. Maksencije je sebe nazivao ''princeps invictus'' (nepobedivi vladar). Ali, [[Galerije|Galerije]] nije voleo Maksencija, a verovatno se plašio da i drugi sinovi avgusta ili cezara ne krenu Konstantinovim i Maksencijevim putem, što bi razorilo sistem tetrarhije.
Konstantin Veliki je čvrsto držao vojsku svog oca i teritorije. Maksencijeva pozicija nije bila tako dobra: on bi trebalo da bude peti car, imao je vrlo malo vojske na svojoj strani. Po odobrenju Galerija, [[
Ali, veći deo Severove vojske sastojao se od vojnika koji su služili pod Maksencijevim ocem Maksimijanom. Tako, se vojska praktično raspala kad je stigla kod Rima i prešla najvećim delom kod Maksencija, koji je njihov prebeg ohrabrivao novcem. Tada se i sam Maksmijan otvoreno stavio na stranu sina, pa se Sever morao povući u [[
Posle ovog Severovog poraza, Maksencije je proširio svoju vlast i na severnu Italiju, do [[Alpe|Alpa]], na [[Istra|Istru]]. Tada je i uzeo titulu avgusta, koja je ostala upražnjena posle predaje [[Sever II
==Car==
Red 44:
==Smrt==
Početkom [[312]]. godine, [[Konstantin Veliki|Konstantin Veliki]] je prešao Alpe i upao u Italiju. Pobedio je Maksencijevu vojsku u nekoliko bitaka i stigao je do Rima u oktobru. Ali, Maksencije, umesto da čeka u gradu kao kada se uspešno branio od Severa i Galerija, ponudio je otvorenu bitku Konstantinu. Do sukoba je došlo kod Mulviskog mosta [[28. 11.|28. oktobra]] 312. godine. Maksencije se verovatno odlučio za bitku jer je tog dana bio njegov dies imperii, odnosno dan kada je postao car. Ali, sreća ga je izdala.
Do sukoba je došlo severno od Rima, nedaleko od [[
==Unutrašnja politika==
Unutrašnje prilike u vreme Maksencijeve vladavine nisu dobro poznate. Naročito je teško odupreti se propagandnim ocenama Konstantinovih pristalica. Baza Maksencijeve vlasti je bio [[Rim|Rim]], još uvek teoretski prestonica Carstva.
U početku, Maksencije je imao samo neznatan broj vojske uz sebe, tj. ostatke [[
Maksencijeva pozicija u Rimu je bila promenjiva. Izgleda da je ipak morao oporezivati gradsko stanovništvo Rima. Pokušavao je da rimsko stanovništvo pridobije ozbiljnim i velikim građevniskim poduhvatima, kao što je Maksencijev Cirkus. Kriza za Maksencijevu vlast u gradu Rimu je izbila kada se pobunio Domicije Aleksandar, jer je zbog nedostatka žita iz [[Rimska Afrika|Afrike]] izbila glad i odmah potom pobuna. Ali, Maksencije se održao.
|