Opsada Carigrada (674–678) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 21 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q399482 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 2:
|sukob=Prva arapska opsada Carigrada
|slika= Byzantijnse stadsmuren.JPG
|opis=[[Teodozijevi bedemi]] [[KonstantinopolKonstantinopolj|Konstantinopola]]a, koji su se pokazali neprobojnima za vrijeme opsade
|dio=[[Bizantskovizantijsko-arapski ratovi|bizantsko-arapskih ratova]]
|datum=[[674]]-[[678]]
|mjesto=[[Konstantinopolj|Konstantinopol]]
|rezultat=[[Bizantskobizantsko Carstvocarstvo/Latinična verzija|bizantska]] pobjeda
|strana1=[[Bizantsko carstvo/Latinična verzija|Bizantsko Carstvo]]
|strana2=[[Omejadi|Omejadski Kalifat]]
|komandant1=[[Konstantin IV]]
|komandant2=[[Jezid I|Jezid]]
Red 17:
}}
 
'''Opsada Carigrada od 674. do 678. godine''' ili '''Prva arapska opsada Carigrada''' je predstavljala prvi pokušaj arapsko-muslimanskog [[Omejadi|Omejadskog Kalifata]] da zauzme [[bizantbizantsko carstvo/Latinična verzija|bizantsku]]sku prijestolnicu [[Konstantinopolj|Konstantinopol]] (Carigrad), te tako konačno sruši Bizantsko Carstvo i okonča [[bizantskovizantijsko-arapski ratovi|bizantsko-arapske ratove]]. Opsada koja je trajala nekoliko godina doživjela je neuspjeh, što se najčešće tumači snagom carigradskih bedema koje Arapi nisu mogli probiti; Arapi su Konstantinopol ponovno pokušali zauzeti tek [[Druga arapska opsada Carigrada (717–718)|četiri decenije kasnije]].
 
Rat između Bizanta i arapskih muslimana je otpočeo nepune četiri decenije ranije i u njemu su Arapi u pravilu pobjeđivali Bizant, koji je vrlo brzo izgubio najbogatije provincije kao što su [[Levant]] (do kraja 630-ih) i [[Egipat]] (do početka 640-ih). Godine 649. je [[Muavija I|Muavija]], arapski guverner Sirije, prvi put izgradio ratnu mornaricu, s kojom je osvojen Cipar, a u [[Bitka jarbola|Bitci jarbola]] 655. uspostavljena i pomorska nadmoć nad istočnim Mediteranom te osvojeni [[Rodos]] i [[Krit|Kreta]]. Dalje napredovanje Arapa je zaustavljeno izbijanjem [[Prva fitna|građanskog rata među muslimanima]]; njegov završetak i Muavijin dolazak na mjesto kalifa 661. je označio nastavak osvajanja, pri čemu se na meti našla dotle uglavnom netaknuta bizantska Sjeverna Afrika. Godine 674. je Muavija zaključio da je došlo do vrijeme da se udari na sam Konstantinopol, te je organizirao veliku flotu i vojsku te je povjerio svom sinu [[Jezid I|Jezidu]].
 
Neposredno prije početka opsade u Konstantinopol je došao sirijski kršćanski izbjeglica po imenu Kalinik sa formulom za tvar, odnosno [[tajno oružje]], koje će biti poznata kao [[grčka vatra]]. Prije nego što su je Bizantinci mogli upotrijebiti, Jezidove snage su napale grad. Debeli bedemi su se, međutim, pokazali previše snažni za neposredni napad, te je Jezidova vojska umjesto toga pokušala grad glađu natjerati na predaju. Obje strane su se pokazale upornima, i opsada se odužila na nekoliko godina. Konačno je 677. bizantska mornarica, čiji su brodovi bili opremljeni sifonima sa grčkom vatrom, razbila arapsku mornaricu u [[Mramorno more|Mramornom moru]]; time je omogućeno da se Bizant neometano opskrbljuje s mora, dok je opskrba arapskih snaga došla u pitanje. Godine 678. se Jezidova vojska povukla.