Oprost: Razlika između izmjena

Dodana 4 bajta ,  prije 9 godina
m
Bot: popravljanje preusmjeravanja
m (Bot: migracija 47 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q44777 na Wikidati)
m (Bot: popravljanje preusmjeravanja)
 
'''Oprost''' ili '''indulgencija''' (lat. ''indulgere'' - biti blag, obziran, popustljiv), u [[katoličanstvo|katoličkom]] nauku predstavlja otpuštanje vremenite kazne za [[grijeh]]e.
 
Katolička Crkva podeljuje oprost nakon što je krivica grijeha izbrisana sakramentom pomirenja ili ispovijedi. Prema katoličkom nauku, učinak je oprosta oslobađanje od posljedica grijeha koje se očituju u zemaljskim patnjama ili u [[Čistilište|Čistilištu]]. Te se posljedice grijeha nazivaju »vremenite kazne«. Crkva drži može da raspolagaže oprostima onom vlašću koju joj je dao [[Isus Krist|Krist]].
 
Praksa podeljivanja oprosta osobito se razvila od 11. veka, a ponekad je dolazilo i do njezine zlouporabe.
 
Godine [[1517|1517.]] papa [[Lav X.]] uveo je praksu podele oprosta za novac, čime se financirala izgradnja Bazilike sv. Petra, što je bio jedan od glavnih prigovora [[Martin Luther|Martina Luthera]]. U međuvremenu su se način podjele oprosta, kao i propisani uvjeti za njegovo dobijanje znatno promijenili, a već od sredine 16. veka nije bilo podele oprosta za novac, već se od vjernika zahtijevalo da učine neko dobro djelo, pobožnu vježbu (pobožnost križnog puta, [[krunica|krunice]] i sl.) ili da čitaju [[Biblija|Sveto pismo]]. Osobito je do znatnih promjena došlo 60-tih godina 20. veka. [[1999|1999.]] u [[Augsburg]]u potpisan je sporazum između Katoličke i Evangeličke crkve kojim se one slažu u tome da se oprost od grijeha dobiva samo vjerom, a ne djelima.
 
[[Protestantizam|Protestanti]], slijedeći Lutherov nauk, ne prihvaćaju nauk o oprostu, te drže da svoje grijehe ispovijedaju Bogu posredstvom Isusa Krista. U takvom nauku nema mjesta za ulogu Crkve kao one koja bi podeljivala oproste.
64.473

izmjene