Opatija Vézelay – razlika između verzija

|godina = [[1979|1979.]] <small>(3. zasjedanje)

'''Opatija Vézelay''', znana i kao '''Bazilika Svete Marije Magdalene''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Basilique Sainte-Marie-Madeleine'') je bila [[manastir|samostan]] ([[Benediktinci|benediktinaca]] iz [[Opatija Cluny|Cluny]]ja) u [[Vézelay]]u u [[Francuska|francuskom]] departmanu [[Yonne]] u pokrajini [[Burgundija|Burgundiji]]. Benediktinska opatska crkva Svete Marije Magdalene iz [[12. stoljećevijek|12. stoljeća]], zajedno sa svojim [[slika]]ma i [[skulptura]]ma na [[kapitel]]ima i [[portal]]ima, predstavlja jedinstveno remek-djelo burgundske [[Arhitektura romanike|romaničke umjetnosti i arhitekture]], premda je veći dio izvanjskih skulptura uništen za vrijeme [[Francuska revolucija|francuske revolucije]]. Crkva i brdo u Vézelayu su dospjeli na [[UNESCO]]v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1979|1979.]] godine.

[[Datoteka:Basilique de Vézelay Narthex Tympan central 220608.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Središnji [[timpan]] [[portal]]a u [[narteks]]u s [[reljef]]om ''[[PosljednjiSudnji suddan|Posljednjeg suda]]'']]

Još u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]], netom nakon što ju je u [[9. stoljećevijek|9. stoljeću]] osnovao [[Girard de Roussillon]], opatija Vézelay, smještena na jedinom brežuljku iznad prostranih polja i vinograda kojima protječe [[rijeka Cure]], postala je središnjim mjestom [[kršćanstvohrišćanstvo|kršćanstva]]. Osobito je bila privlačna [[hodočasnik|hodočasnicima]] na putu za [[Santiago de Compostela]] u [[ŠpanjolskaŠpanija|Španjolskoj]] zbog snažnog kulta [[Sveta Marija Magdalena|Marije Magdalene]] i njenih [[relikvija]]. Godine [[1146|1146.]], [[Sveti Bernard]] je tu propovijedao [[Drugi križarski rat]], a [[Filip August]] i [[Ričard I Lavlje Srce|Rikard I. Lavljeg Srca]] su se tu sastali prije svog polaska na [[Treći križarski rat]] [[1190|1190.]] godine. Također, poznato je da se kralj [[Luj Sveti]], tu volio odmarati.

Zbog navoda kako su “prave relikvije” sv. Marije Magdalene pronađene u sv. Maksiminu u [[Provansa|Provansi]], opatijska privlačnost je počela da blijedi u [[13. stoljećevijek|13. stoljeću]]. Godine [[1537|1537.]], opatija je ras-posvećena i monasi su zamijenjeni "[[kanonik|kanonicima]]". Tijekom [[Tridesetogodišnji rat|vjerskih ratova]] u [[16. stoljećevijek|16. stoljeću]], Vézelay je bio mjestom oštrih sukoba. Također, revolucionari su [[1796|1796.]] godine bili iznimno okrutni prema gradu, te su prodali opatiju kao obično državno vlasništvo.

Arhitekt [[Viollet-le-Duc]] ju je u [[19. stoljećevijek|19. stoljeću]] spasio od uništenja i zaborava, te danas crkva sv. Marije Magdalene ostaje nezaobilazno remek-djelo romaničke umjetnosti.

Bazilika Svete Marije Magdalene je izvorno bila jednostavni [[benediktinci|benediktinski]] [[manastir|samostan]], što se može vidjeti iz njene skromne [[fasada|fasade]] i prostog plana latinskog [[križkrst|križa]]a. No, dojam njezine veličine može se dobiti tek hodanjem oko građevine; ona je duža od 120 metara. [[Narteks]], koji potječe iz [[1140|1140.]] godine, je bio sastajalište hodočasnika koji su se u njegovoj sjeni pripremali za ulazak u obasjani [[interijer]]. Glavni brod iz [[1120|1120.]] godine je visok 18 metara i sastoji se od 10 [[travej]]a (udaljenost između četiri stupa) iznad kojih se izmjenjuju svijetli i tamni [[luk]]ovi [[svod]]a. Na svakom [[stup]]u su isklesani [[reljef]]ni [[kapitel]]i koji prikazuju scene iz [[Biblija|Biblije]] i života svetaca. [[gotika|Gotički]] kor [[oltar]]a (iz kasnog 12. stoljeća) je izvor svjetla s centralnim trostrukim prozorom (triforium). U [[Karolinška država|karolinškoj]] [[kripta|kripti]] ispod oltara čuvaju se relikvije Marie Magdalene. [[Transept]] je produžen s južne strane redovničkom kućom i [[klaustar|klaustrom]] iz 13. stoljeća.