Olivin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 49 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q22693 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 40:
[[Datoteka:Peridot_in_basalt.jpg|thumb]]
 
[[Minerali|Mineral]] '''olivin''' je [[magnezij]]sko-[[željezo]]viti [[silikati|silikat]] s formulom <tt>(Mg,Fe)<sub>2</sub>SiO<sub>4</sub></tt>. To je jedan od najčešćih minerala na [[Zemlja (planet)|Zemlji]], a pronađen je i na [[Mjesec]]u, [[Mars (planet)|Mars]]u i [[kometkometa|kometu]]u [[Wild 2]].
 
Odnos magnezija i željeza varira između dva krajnja člana grupe olivina: [[forsterit]]a (Mg-krajnji član) i [[fajalit]]a (Fe-krajnji član). Spojevi olivina često su prikazani kao molarni postoci forsterita (Fo) i fajalita (Fa) (pr. <tt>Fo<sub>70</sub>Fa<sub>30</sub></tt>). Forsterit ima neuobičajeno visoku temperaturu taljenja pri atmosferskom tlaku, gotovo 1900°C, a [[talište]] fajalita je na mnogo nižoj temperaturi (oko 1200°C). Temperatura taljenja u seriji blago varira između ta dva krajnja člana, kao i ostala svojstva.
Red 47:
 
== Identifikacija i parageneze ==
Olivin je dobio ime po svojoj uobičajenoj maslinasto zelenoj boji (vjeruje se da je to rezultat sadržavanja [[nikal|niklanikl]]a u tragovima), iako se može pojaviti i u crvenkastim nijansama u slučaju ako željezo iz olivina [[oksidacija|oksidira]]. Ima školjkast [[lom]] i krt je (što znači da se prilično lako lomi). [[Tvrdoća]] mu iznosi 6.5-7, a gustoća 3.27-3.37. Ima staklast [[sjaj]], proziran je do poluproziran. Ima nejasnu [[kalavost]].
 
Transparentni olivini katkad se koriste kao drago kamenje koje nazivamo [[peridot]], prema francuskoj riječi za olivin. Također se naziva i [[krizolit]], prema grčkoj riječi za zlato i kamen. Neki od najdragocjenijih olivina pronađeni su u stijenama iz Zemljinog plašta ma otoku [[Zabargad]], u [[Crveno more|Crvenom moru]].
 
Olivini se pojavljuju i u bazičnim i u ultrabazičnim [[magmatske stijenestene|magmatskim stijenama]] te kao primarni minerali u nekim [[metamorfne stijenestene|metamorfnim stijenama]]. Mg-bogati olivini kristaliziraju iz magme koja je bogata magnezijem, a siromašna [[silicij]]em. Takva [[magma]] kristalizira u bazične stijene poput [[gabro|gabra]] i [[bazalt]]a. Ultrabazične stijene, kao npr. [[peridotit]] i [[dunit]], mogu biti ostaci nakon ekstrakcije magme i obično više variraju, a čine više od 50% Zemljina [[gornji plašt|gornjeg plašta]], što ih svrstava u najčešće minerale po volumenu. [[Metamorfizam]] nečistog [[dolomit]]a ili drugih sedimentnih stijena sa stijenama bogatim magnezijem, a siromašnim silicijem također dovodi do stvaranja Mg-bogatih olivina, tj. forsterita.
 
Fe-bogati olivini relativno su rjeđi, ali pojavljuju se u magmatskim stijenama u malim količinama, u [[granit]]ima i [[riolit]]ima, a olivini vrlo bogati željezom mogu se naći uz [[kvarc]] i [[tridimit]]. Nasuprot tome, Mg-bogati olivini ne koegzistiraju stabilno sa silikatima, već reagiraju tako što s njima stvaraju [[ortopiroksen]]e (<tt>(Mg,Fe)<sub>2</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>6</sub></tt>).