Oktobarska revolucija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: Migrating 71 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q42976 (translate me)
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 1:
{{Infokutija vojni sukob
| sukob = Oktobarska revolucija
| dio = [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija]]
| slika = Lenin.gif
| opis_slike = [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimir Lenjin]], vođa ruske Oktobarske revolucije.
| datum = [[7. 11.|1917.]] - [[8. 11.|8.11.]] [[1917|1917.]]
| mjesto = [[Sankt Peterburg|Sankt Petersburg]], [[Rusko Carstvo]]
| rezultat = Pobjeda [[boljševici|boljševika]]
| strana1 = {{flagicon|SSSR}} [[Boljševici]]
| strana2 = {{flagicon|Rusija}} [[Provizionalna vlada Rusije|Ruska Republika]]
| komandant1 = {{flagicon|SSSR}} [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimir Lenjin]]<br>{{flagicon|SSSR}} [[Lav Trocki]]<br>{{flagicon|SSSR}} [[Pavel Dijbenko]]
| komandant2 = {{flagicon|Rusija}} [[Aleksandar Kerenski]]
| jedinice1 =
Red 19:
| podaci =
}}
'''Oktobarska revolucija''' je naziv koji se koristi za drugu fazu [[Ruskaruska revolucija (1917.)|ruske revolucije]], nakon koje je u Rusiji godine [[1917]]. ustanovljena prva [[socijalizam|socijalistička]] država. Revoluciju su vodili boljševici na čelu s [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimirom Iljičom Lenjinom]], te je njome srušena ruska Privremena vlada, ustanovljena nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] kojom je ukinuto [[Rusko Carstvo]]
 
==Uvod u revoluciju==
Red 26:
== Događanja ==
{{main|Februarska revolucija}}
Dana [[8. 3.|8. ožujka]] [[1917|1917.]] god. ([[23. 2.|23. veljače]] po starom kalendaru – [[Februarska revolucija]]) nemiri se pretvaraju u pobunu. Počelo je rušenje carskog apsolutizma i polufeudalnog sistema u Rusiji. U sljedeća dva dana postalo je jasno da je riječ o građanskoj revoluciji. Car raspušta [[Duma|Dumu]], ali je dio poslanika formirao Privremeni izvršni odbor. [[12. 3.|12. ožujka]] vojska otkazuje poslušnost i prelazi na stranu pobunjenika. Revolucionari zauzimaju Admiralitet, [[Zimski dvorac]] (Ermitaž), [[Petrovpavlovsk]]u tvrđavu i uhićuju posljednje članove carske vlade. Izvršni odbor proglasio se privremenom vladom, a istovremeno se formirao [[PetrogradSankt Peterburg|Petrogradski]]ski sovjet od 250 članova koji je također želio djelovati kao vlada, pa je u Rusiji tako počelo razdoblje dvovlašća. [[14. 3.|14. ožujka]] Privremena vlada dobija podršku u odnosu na Sovjet. Vladavinu je car povjerio bratu [[Mihajlo II., car RusijeAleksandrovič|Mihajlu]], ali je i on abdicirao, što su učinili i ostali članovi carske obitelji. Tako je poslije 4 stoljeća završeno carsko razdoblje u povijesti Rusije. Privremena vlada imala je vlast, s Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim kao najutjecajnijim članom, ali je stanje sve više išlo na ruku radikalnim boljševicima.
 
Privremena vlada nije uspela riješiti ekonomsku krizu u Rusiji. Boljševici su svoju priliku vidjeli u zahtjevu da Rusija odmah istupi iz rata. Ulice Petrograda [[2. svibnja5.|2.]] i [[3. 5.|3. svibnja]] ponovo su bile poprište nemira, koji su zahvatili i Moskvu.
 
[[17. 7.|17. srpnja]] u [[PetrogradSankt Peterburg|Petrogradu]]u je nakon pogubljenja [[car]]ske obitelji na ulicama bilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Dolazilo je do sukoba između demonstranata i vladinih odreda. Nemirima se pridružuju i [[boljševici]], a socijalist Kerenski s fronta dovlači vjerne jedinice i prelazi u protunapad.
 
[[Datoteka:CruiserAurora061609.jpg|minijatura|Krstarica ''[[Aurora]]'' koja je označila početak revolucije.]]
Na svom četvrtom kongresu boljševici donose odluku o oružanom sukobu. Rujna [[1917]]. god. njihov vođa, [[Vladimir Iljič Lenjin|Vladimir Iljič Uljanov Lenjin]] razrađuje plan ustanka i metode osvajanja vlasti. »Crveni komesari« danonoćno urgiraju za prekid rata i potpisivanje separatnog mira s [[NjemačkaNemačka|Njemačkom]]. Veći dio vojske bio je pod boljševičkom vlašću. Najaktivniji revolucionar bio je [[Lav Trocki]]. Ipak, dio vođa Boljševika (Kamenjev i Zinojev) nije bio za ustanak, ali je konačnu odluku ipak donio Lenjin.
 
[[7. 11.|7. studenog]] ([[25. 10.|25. listopada]] po starom kalendaru – oktobarska revolucija) počela je pobuna. Tada je bio zakazan »drugi sveruski kongres sovjeta«. Naoružani ustanici kreću u akciju još u zoru i zauzimaju najvažnije dijelove Petrograda. Otpora nije bilo, pa je grad već ujutro bio u rukama boljševika, Vlada je još uvijek držala Zimski dovrac. Kerenski je uzalud pokušavao prijeći u protunapad jer jedinice nisu izvršavale njegova naređenja. Krstarica »[[Aurora]]« odbija isploviti i usmjerava topove prema Zimskom dvorcu. Odlično pripremljeni ustanak donio je brzu pobjedu, praktično bez jednog pucnja. Tako je počela povijest komunizma u svjetskoj civilizaciji.
 
[[8. 11.|8. studenog]] [[1917]]. god. Kongres Sovjeta prihvatio je da se do Ustavotvorne skupštine osnuje privremena vlada »radnika i seljaka«, pod nazivom «Sovjet narodnih komesara» (Sovnarkom), koji je bio sastavljen isključivo od boljševika. Predsjednik je bio Lenjin, komesar vanjskih poslova Trocki, a unutrašnjih Aleksej Ivanovič Rikov. Stvoren je i poseban odbor za pitanje nacionalnosti čiji je predsjednik bio Staljin, budući crveni imperator. Program ove vlade bio je utemeljen na Dekretima o miru i zemlji.
 
==Kasniji događaji==
Red 43:
Nakon što u julskom puču [[Aleksandar Kerenski]] umišljeni "ruski Napoleon" preuzima vlast on najavljuje izbore u bliskoj budućnosti i počinje vršiti pripreme za njih. Pošto su pripreme za izbore bili u poodmakloj fazi, a boljševici su vjerovali u izbornu pobjedu oni ih dopuštaju i na izborima bivaju poraženi pošto apsolutnu većinu osvaja stranka socijalističkih revolucionara (SR). Na žalost po pobjednike ovi izbori dolaze u doba kada se stranka već bila raspala na dvije frakcije:proboljševičku i prokapitalističku, tako da se s jedne strane pojavio taj problem s druge strane Lenjin je koristio sve trikove da ne siđe s vlasti, a s treće strane počeo je ruski građanski rat što je stvorilo izvanrednu situaciju u državi.
 
U skladu s već ranijim mnogim unutrašnjim problemima i početkom građanskog rata Boljševici u skladu s narodnim željama zaključuju [[15. 12.|15.12.]]1917. teritorijalno skupu plaćeno primirje s centralnim silama.
 
== Vidi još ==