Oktavijan Miletić – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1567715 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 7:
|rodno ime =
|pseudonim =
|rođenje = [[1. 10.|1. listopada]] [[1902|1902.]]
|mjesto rođenja = {{ZD+X/A|A-U}}, [[Zagreb]]
|smrt = [[17. 8.|17. kolovoza]] [[1987|1987.]]
|mjesto smrti = {{ZD+X/J|JUG}}, [[Zagreb]]
|godine rada = 1928.-1980.
Red 16:
|suprug =
|važnije uloge =
|važniji filmovi = [[Lisinski (
|oscar =
|emmy =
Red 30:
}} -->
'''Oktavijan Miletić''' ([[Zagreb]], [[1. 10.|1. listopada]] [[1902|1902.]] - [[Zagreb]], [[17. 8.|17. kolovoza]] [[1987|1987.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[reditelj|redatelj]], [[snimatelj]], [[scenarist]] i [[glumci|glumac]].
Oktavijan Miletić je bio prvi hrvatski filmski autor koji se sustavno bavio filmom, zbog toga ga se drži utemeljiteljem [[Hrvatska kinematografija|hrvatske]] (i [[
== Životopis ==
Rođen je u uglednoj zagrebačkoj obitelji - intendanta [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]] [[Stjepan Miletić|Stjepana Miletića]]. Od djetinjstva je živo zainteresiran i upoznat s tadašnjom tehničkom novotarijom - filmom (s 12 godina ima prvi projektor), a već [[1926|1926.]] godine kupio je Pathéovu filmsku kameru (od 9,5 mm) i počeo amaterski snimati svoje prve filmove. U njima se ogledala Oktavijanova sklonost parodiji i eksperimentu (''Nažalost samo san'' 1932., ''Amadeus Nicknagel'' 1932., ''Poslovi konzula Dorgena'' 1933., ''Zagreb u svjetlu velegrada'' 1934., ''Faust'' 1934.).
Za svoj kratki fim - ''Poslovi konzula Dorgena'', dobio je nagradu na [[Pariz|Pariškom]] amaterskom filmskom natjecanju [[1933|1933.]], predsjednik žirija bio je [[Braća Lumière|Louis Lumière]].<ref>[http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C26%5C19A19. ''Vjesnik 2001'', Blistavi početak s Oktavijanom Miletićem, PDF]</ref> Za njegov kratki film iz [[1937|1937.]] godine ''Šešir'' drži se da je bio prvi hrvatski zvučni film.
Zapošljava se zagrebačkom poduzeću ''Zora film'', i počinje se profesionalno baviti filmom. Snima i režira brojne propagandne filmove, uz poneki obrazovni i putopisni kratki film.
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] radi u državnom poduzeću [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] '''Hrvatski slikopis''', gdje prvenstveno snima i režira dokumentarno propagandne filmove. Tad snima i svoj prvi cjelovečernji igrani film - [[Lisinski (
Za [[
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvenstveno radi kao filmski snimatelj, podjednako uspješno u crno-bijeloj kao i kolor tehnici (Živjeće ovaj narod, Koncert, Belana, Carevo novo ruho). Samostalno je režirao nekoliko filmova od kojih mu je najpoznatiji dokumentarni Juraj Dalmatinac ([[1977|1977.]])
* Za svoj rad dobio je [[1967|1967.]] tadašnju najvišu republičku nagradu - ''Vladimir Nazor''.<ref>[http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/nagrade%20u%20kulturi/vladimir%20nazor%202006/Tekst%20monografije%20nazor%20.doc Nagrada Vladimir Nazor]</ref>
Bio je predavač na odjelu kamere [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademije za kazalište, film i televiziju]] u Zagrebu, te autor i voditelj emisija o filmskoj kulturi [[Hrvatska radiotelevizija|TV Zagreb]]. Po njegovom imenu nazvana je današnja prestižna filmska nagrada na Danima hrvatskog filma ''Oktavijan'' koja se dodjeljuje u više kategorija.
== Filmografija==
===Režija igranih filmova===
* 1944. [[Lisinski (
===Režija kratkih i dokumentarnih filmova===
Red 70:
===Snimatelj===
* 1944 - [[Lisinski (
* 1947 - [[
* 1951 - [[Bakonja fra Brne (
* 1954 - [[Koncert (
* 1955 - [[
* 1957 - [[Svoga tela gospodar (
* 1959 - Jurnjava za motorom
* 1961 - [[Carevo novo ruho (1961)|Carevo novo ruho]]
|