Tališki masiv – razlika između verzija

'''Tališki masiv''' ([[Perzijski jezik|perz.]] کوه‌های تالش, [[Azerski jezik|azer.]] ''Talış dağları'') je [[planinski masiv]] koji se proteže sjeverozapadnim [[Iran]]om i jugoistočnim [[AzerbajdžanAzerbejdžan|Azerbajdžanom]]om.

Tališki masiv dijeli [[Geologija|geološke]] sličnosti s [[Alborz]]om, [[Kopet-Dag]]om i [[Mali Kavkaz|Malim Kavkazom]]. Svi navedeni masivi rezultat su [[Alpska orogeneza|alpske orogeneze]], faze kasnog [[mezozoik]]a i [[kenozoik]]a tokom kojeg se uzdigao [[Alpsko-himalajski lanac]] planina. Sastav Tališkog masiva uglavnom je od [[fliš]]a, te [[Efuzivne stijene|efuzivnih]] i [[Vulkanoklastični sedimenti|vulkanoklastičnih]] stijena. Podno masiva duljinom od oko 300 [[kilometar|km]] proteže se [[tališki rasjed]] koji se vrlo aktivnim pokazao tokom [[1970-e|1970-ih]] godina kada su [[Potresi u Iranu|potresima]] pogođeni [[Astara]] ([[Potres u Astari 1970.|1970.]]) i [[Sijahbil]] ([[Potres u Sijahbilu 1978.|1978.]]).

Tališki masiv dijelom je mnogo većeg masiva [[Alborz]] od kojeg je na jugoistočnom kraju odvojen dolinom [[Safid-Rud]]a, dok je na krajnjem sjeverozapadu od [[Mali Kavkaz|Malog Kavkaza]] odvojen dolinom [[Araks]]a. Safid-Rud ga također odvaja od paralelnog [[Čelehanski masiv|Čelehanskog masiva]] na jugozapadu, a prema [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] na zapadu još se prožimaju ogranci [[Čehelnurski masiv|Čehelnurskog]], [[Bozkuški masiv|Bozkuškog]], [[Sabalan]]skog i [[Kalantarski masiv|Kalantarskog masiva]]. Na istoku je od [[Kaspijsko jezeromore|Kaspijskog jezera]] odvojen Tališkom nizinom koja prema sjeveru prelazi u [[mogan]]ske stepe odnosno [[Kursko-araksanska nizina|Kursko-araksansku nizinu]]. Širina Tališke nizine znatno varira: od svega 2 km na centralnom dijelu kod [[Čubar]]a do 50 [[kilometar|km]] oko [[Rašt]]a na južnom.

Ukupna duljina masiva je oko 350 [[kilometar|km]], a postoji više planinskih vrhova koji prelaze 3000 [[Metar|m]] među kojima se ističu iranski [[Ak-Dag (Halhalski okrug)|Ak-Dag]] (3348 m), [[Bogru-Dag]] (3189 m), [[Kuh-e Šah Moalem]] (3110 m) i [[Kuh-e Buzhane]] (3070 [[Metar|m]]). Na jednom od visokih vrhova oko 10 [[kilometar|km]] sjeveroistočno od [[Halhal]]a nalazi se i grobnica [[Hodžam]] (3062 m). [[Nadmorska visina]] graničnih područja masiva oscilira od ispod razine mora na strani [[Kaspijskokaspijsko jezeromore|kaspijske]] [[Geološka depresija|depresije]] do 1400 [[Metar|m]] prema [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] u okolici [[Ardabil]]a.

Svojim sjevernim dijelom u duljini od oko 80 [[kilometar|km]] Tališki masiv predstavlja prirodnu [[Državna granica|državnu granicu]] između [[Iran]]a i [[AzerbajdžanAzerbejdžan|Azerbajdžana]]a. Ona je definirana bilateralnim [[Turkmenčajski sporazum|Turkmenčajskim sporazumom]] iz [[1828|1828.]] godine kojim je završen [[Iransko-ruski rat (1826. – 1828.)|dvogodišnji rat]] između [[Rusko Carstvo|imperijalne Rusije]] i [[Kadžarska Monarhija|kadžarskog Irana]]. Danas se Tališki masiv proteže kroz tri [[iranske pokrajine]] ([[Ardabilska pokrajina|Ardabilske]], [[Zandžanska pokrajina|Zandžanske]] i [[Gilan]]a) odnosno azerbajdžansku [[Lankaran]]sku ekonomsku regiju.

[[Kaspijsko jezeromore|Kaspijski]] obronci Tališkog masiva zajedno s pripadajućom nizinom naseljeni su [[Tališi]]ma u sjevernoj zoni odnosno [[Gilanci]]ma na južnoj. Oba naroda su iz [[Iranski narodi|iranske porodice]], a govore [[Tališki jezik|tališkim]] odnosno [[Gilački jezik|gilačkim]] koji spadaju u [[Zapadnoiranski jezici|sjeverozapadne]] [[Iranski jezici|iranske jezike]]. [[Historija Irana|Historijski]], dvije navedene zone predstavljaju [[Kulturna regija|kulturne regije]] Tališ (ili Taleš) i Gilan, a danas su [[Iranske pokrajine|administrativno]] spojene u [[Gilan|Gilansku pokrajinu]] (ne računajući [[azerbajdžanazerbejdžan|azerbajdžanski]]ski dio sjevernog Tališa). Na zapadnim obroncima prema [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] Tališki masiv uglavnom je naseljen iranskim [[Azerima|Azarima]]. Gradovi koji su smješteni u planinama masiva ili njihovoj neposrednoj blizini su [[Rudbar]], [[Rostamabad (Gilan)|Rostamabad]], [[Tonekabon]], [[Kolur]], [[Masal]], [[Pare-Sar]], [[Halhal]], [[Haštpar]], [[Čubar]] i [[Astara]] u [[Iran]]u, te [[Lankaran]] u [[AzerbajdžanAzerbejdžan|Azerbajdžanu]]u.

Cjelokupno područje Tališkog masiva pripada [[sliv]]u [[Kaspijsko jezeromore|Kaspijskog jezera]], a [[Popis iranskih rijeka|vodotoci]] se mogu podijeliti na tri slivne podgrupe:

* '''Istočnu zonu''' – obuhvaća rijeke (s pritocima) koje izravno pritječu [[Kaspijsko jezeromore|Kaspijskom jezeru]] (npr. [[Astara-Čaj]], [[Lavandevil-Čaj]], [[Lemir-Rud]], [[Havik-Rud]], [[Lesar-Rud]], [[Gorgan-Rud (Gilan)|Gorgan-Rud]], [[Nav-Rud]], [[Rud-e Hale-Sar]], [[Rud-e Nov-Kande]] i [[Šafa-Rud]]).

[[Vododjelnica|Razvodnica]] između dva navedena [[Porječjeporječje (razvrstavanje)|porječja]] nalazi se na spojnici Tališkog s [[Čehelnurski masiv|Čehelnurskim masivom]] na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od oko 1830 [[Metar|m]], između sela [[Džijavan]]a i [[Hefzabad]]a odnosno 10 [[kilometar|km]] zapadno od [[Nur (jezero)|Nura]] koji predstavlja najveće prirodno [[Popis iranskih jezera|jezero]] na padinama masiva (5,6 [[kvadratni kilometar|km²]]; 0,017 [[metar kubni|km³]]).

Na području Tališkog masiva prevladavaju tri vrste [[Klima|klime]]. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovim]] parametrima zapadna zona koja gravitira [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]] spada u podtip [[Sredozemnamediteranska klima|sredozemne klime]] (<tt>Csa</tt>) s izraženijim [[Proljeće|proljetnim]] [[kiša]]ma. S obzirom da u istočnom pojasu prosječna količina [[padavine|padalina]] najsušeg mjeseca prelazi 40 [[metar|mm]], klasificira se u kaspijski podtip [[Umjereno topla kišna klima|umjerene tople kišne klime]] i nosi oznaku <tt>Cfsa</tt>. Ovaj podtip prevladava još isključivo samo u zapadnom [[Golestan]]u. Prosječna godišnja količina [[padavine|padalina]] u ovoj zoni može se kretati i do 2000 [[metar|mm]] pa predstavlja najkišovitije područje i [[Iran]]a i [[AzerbajdžanAzerbejdžan|Azerbajdžana]]a. Na krajnjem sjeveru prema [[mogan]]skim stepama prevladava [[Stepskapolupustinjska klima|hladna stepska klima]] (<tt>BSk</tt>).

Planinski vjetrovi tokom [[jesen]]i pušu niz [[Alborz]] čime donose topli i suhi [[vazduh|zrak]] u [[Kaspijskokaspijsko jezeromore|kaspijske]] nizine, a njihova velika [[brzina]] na brdsko-planinskom području često uzrokuje štetu što se posebno odnosi na [[Planinski prijevoj|prijevoje]] na [[Nadmorska visina|visini]] 2000 ‒ 2500 [[Metar|m]] smještenih na kolebljivoj granici između suhih planinskih i vlažnih kaspijskih struja. U gornjim [[dolina]]ma [[Safid-Rud]]a (pokraj [[Mandžil]]a) i [[Talar-Rud]]a (okolica [[Gaduk]]a i [[Firuzkuh]]a) navedene se širokopojasne struje preklapaju s više lokaliziranih sistema odnosno prožimaju s njihovim zračnim masama, čime se u uskim [[kanjon]]ima javlja izuzetno snažan [[vetar|vjetar]] koji puše u smjeru unutrašnjosti tj. [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]].

[[Fitogeografija|Fitogeografske]] karakteristike Tališkog masiva drastično se razlikuju ovisno istočnom ili zapadnom pojasu. Istočnim tj. kaspijskim pojasom prevladava izuzetno bujna [[vegetacija]] odnosno [[Kišna šumaprašume umjerenih područja|suptropske kišne]] i [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|mješovite šume]]. [[Šuma|Šume]] su uglavnom [[Bukva|bukvine]], [[hrast]]ove i [[grab (Trebinje)|grabove]]ove, a podnožje masiva je jedino mjesto u [[Iran]]u (uz ostatak [[Alborz]]a) gdje se javlja i [[Crnogoricačetinarske šume umerenih predela|zimzeleno]] [[grm]]lje. Na zapadnom dijelu vegetacija je bitno oskudnija. Neke od većih [[životinje|životinja]] koje obitavaju na Tališkom masivu su [[divlja koza]], [[muflon]], [[crvena lisica]], [[zlatni šakal]], [[vuk|sivi vuk]], [[divlja svinja|vepar]], [[obični jelen]], [[mrki medvjed]] i [[perzijski leopard]].

Tališki masiv [[Historija Irana|historijski]] je zajedno s [[Alborz]]om predstavljao teško savladivu prirodnu zapreku između sjevernog [[Iran]]a i [[Iranska visoravan|unutrašnjosti]]. Transport se odvijao uglavnom uz dolinu [[Safid-Ruda]] ili preko [[Planinski prijevoj|planinskih prijevoja]] ([[Perzijski jezik|perz.]] گردنه; ''gardane'') kao što su (od [[sjeversever|sjevera]]a prema [[jug]]u): [[Hejranski prijevoj|Hejranski]] (1450 m), [[Purski prijevoj|Purski]] (2693 m), [[Tunski prijevoj|Tunski]] (2108 m), [[Tabački prijevoj|Tabački]] (2404 m), [[Madžarski prijevoj|Madžarski]] (2036 m), [[Gavanbandski prijevoj|Gavanbandski]] (2396 m), [[Rizegadučki prijevoj|Rizegadučki]] (2504 m), [[Čalebanski prijevoj|Čalebanski]] (2491 m), [[Babaraštanski prijevoj|Babaraštanski]] (2238 m), [[Masulski prijevoj|Masulski]] (2021 m), [[Mandanski prijevoj|Mandanski]] (2615 m), [[Kalafski prijevoj|Kalafski]] (2326 m), [[Andarski prijevoj|Andarski]] (2240 m), [[Salaksijavski prijevoj|Salaksijavski]] (2445 m), [[Bandigadučki prijevoj|Bandigadučki]] (2573 m), [[Dizabdazsarski prijevoj|Dizabdazsarski]] (2426 m), [[Gilibolanški prijevoj|Gilibolanški]] (2231 m), [[Tulaberijanski prijevoj|Tulaberijanski]] (2174 m) i [[Laškargaški prijevoj]] (2436 [[Metar|m]]). Moderne prometnice koje se protežu poprečno preko Tališkog masiva su iranske državne ceste [[Cesta 33 (Iran)|33 (Ardabil – Bilesavar)]], [[Cesta 16 (Iran)|16 (Astara – Ardabil)]], [[Cesta 22 (Iran)|22 (Halhal – Bunel)]], te [[Cesta Halhal – Asalem|Halhal – Asalem]]. Jugoistočno uz dolinu [[Safid-Rud]]a još se protežu [[Autocesta 1 (Iran)|autocesta 1]] i [[Cesta 49 (Iran)|cesta 49]], paralelno s masivom zapadno se dijelom proteže [[Cesta 31 (Iran)|cesta 31]], a na krajnjem sjeverozapadnom dijelu i [[Cesta 12 (Iran)|cesta 12]]. U dolinama postoji još niz lokalnih iranskih cesta koje ne prelaze masiv već spajaju naselja visokih nadmorskih visina sa spomenutim cestama ili kaspijskom [[Cesta 49 (Iran)|cestom 49]]. Dvije bitnije ceste takvog tipa postoje i u [[AzerbajdžanAzerbejdžan|Azerbajdžanu]]u – [[Cesta R47 (Azerbajdžan)|R47]] i [[Cesta R48 (Azerbajdžan)|R48]].

Datoteka:Lerik Azerbaijan 03.JPG|<center>Priroda u Leriku ([[Azerbejdžan|Azerbajdžan]])

* [[Geografija Azerbejdžana|Geografija Azerbajdžana]]